Na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković predstavlja paket mjera za ublažavanje udara rasta cijena.
Prvih 20 točaka dnevnog reda tiču se provedbe tih mjera, a među njima su, uz ostalo, uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda te zaključak u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka.
"Paket je Vlada pripremala s ciljem zaštite naših građana i naših gospodarstvenika", rekao je Plenković naglasivši da se nalazimo u vremenu velikih globalnih promjena, najviše zbog invazije na Ukrajinu, ali i klimatskih promjena.
"Nakon pandemije stigao je snažan rast koji je povećao potražnju i stoga su cijene na tržištu porasle", rekao je pokazujući grafove o tomu kako se kretala cijena barela nafte, električne energije, ugljena i plina. "To je svijet u kojem živimo", dodao je.
Tri elementa
Pohvalio je i prijašnje energetske pakete koje je donijela njegova vlada. "Ranije sam govorio o tri elementa koji karakteriziraju naš paket. Prvo da je snažan, drugo da je pravedan i treće da je sveobuhvatan. On pogađa one kojima je pomoć najpotrebnija. Mi redistribuiramo ono što nam je na raspolaganju na pravedan način. Pravednost i solidarnost. Paket ne ostavlja nikoga po strani. On cilja na javni i realni sektor", rekao je.
"Ne zaboravljamo ni dugoročni smjer. To je ubrzana tranzicija na obnovljive izvore energije, pogotovo u ovom razdoblju kad su fosilna goriva izuzetno poskupjela", dodao je.
Cijene električne energije
Kućanstva će, prema vladinom paketu, od 1. listopada ove do 31. ožujka, za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura. U kategoriju kućanstava prebacuju se i vrtići, škole, fakulteti, domovi za umirovljenike, nevladine udruge, vjerske zajednice, općine, gradovi i drugi. Za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu.
Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu, a iznad te potrošnje 1,76 eura.
Uvodi se i kategorija velikih potrošača koji troše više od 2,5 gigavata, a plaćat će 250 eura po megavatsatu u idućih šest mjeseci.
"Prvi dio paketa je ublažavanje rasta cijena energije. Idemo na ograničavanje cijene električne energije u jesenskom i zimskom periodu. Tko bude trošio manje, plaćat će nizu cijenu. Oni koji potroše više, idu u viši cjenovni razred", rekao je premijer.
Ograničene cijene električne energije
"Smatramo da u ovakvim okolnostima niz subjekata ne možemo tretirati kao gospodarske subjekte. To su škole, bolnice, vjerske zajednice, gradovi, općine, komunalna poduzeća, vrtići, koji imaju drugu svrhu. Njima smo osigurali univerzalnu struju, koja je malo više od cijene za kućanstva. Kada je riječ o poduzetništvu, ovdje smo napravili gradaciju. Ide se s jeftinijom cijenom struje po jedinstvenoj tarifi", rekao je.
"Postoji i treća kategorija, za velike potrošače. Oni će imati maksimalnu cijenu od 230 eura povrh onoga što potroše", dodao je.
Cijena struje za poduzetnike
Cijena struje za poduzetnike koji imaju veću potrošnju
Cijena plina
"Što se tiče cijene plina, cijene za kućanstva su ograničene do 1. travnja 2023. godine, dakle građani mogu ostati mirni. Da nismo donijeli mjere prošle godine, imali bismo velik rast cijena plina", rekao je Plenković.
Cijene plina ostaju iste do 1. travnja 2023.
"Kad je riječ o poduzećima, kad smo shvatili što se događa s tržištima i nerealno visok rast cijena zbog ovih okolnosti. EU traži cjelovito europsko rješenje za cijenu plina i mi ćemo to čvrsto podržavati jer nas sve ovo vodi u 'offside'. Hrvatska će moći pridonijeti dosta, od terminala za ukapljeni plin, plinovoda, naftovoda, do korištenja sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i ostalo", dodao je.
Koliko je rasla cijena plina
Cijene plina i struje
Cijena toplinske energije
Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine. Uvedene su i mjere pomoći za one koji se griju na drva, ukupno vrijedna 1,1 milijun kuna, a premijer je najavio da će Vlada idućega tjedna ograničiti i cijene plina u bocama.
"Potrudili smo se da se cijena toplinske energije ne mijenja. Oni koji su u sustavu toplinske energije, neće im se mijenjati cijena grijanja praktički do kraja sezone grijanja", rekao je premijer.
Cijena toplinske energije ostaje ista
"Čuli smo i naše građane koji se griju na ogrjev. Ograničava se i cijena drva koji ljudi koriste za ogrjev, te ukapljenog naftnog plina, propan butan", dodao je.
Potpore za prijelaz na energetski učinkovito gospodarstvo
Cijena prehrambenih proizvoda
Prema Vladinoj odluci, najviša maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna (2,12 eura), a marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu umanjena za sve rabate i izvanfakturne popuste iznosi najviše pet posto.
Najviša maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto mliječne masti po litri ne smije prelaziti cijenu od 7,39 kuna (0,98 eura), uz najveću maržu od pet posto.
Bijeli kristalni šećer ne smije koštati više od 7,99 kuna (1,06 eura) po kilogramu, a marža se ograničava na najviše jedan posto.
Najviša maloprodajna cijena za brašno tip T-550 glatko po kilogramu ne smije prelaziti 5,99 kuna (0,80 eura), a za tip T-400 oštro po kilogramu ne smije biti veća od 6,29 kuna (0,83 eura). Marža trgovaca za oba tipa brašna ograničava se na najviše pet posto.
Za svinjsku lopaticu bez kostiju najviša cijena utvrđuje se u iznosu od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za miješano mljeveno meso 32,99 kuna (4,38 eura) po kilogramu. Marža trgovaca ograničena je na najviše jedan posto.
Cijelo pile ne smije se prodavati za više od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, s maržom od najviše pet posto.
U sklopu Vladina paketa za borbu protiv poskupljenja je i povećanje iznosa neoporezivih primitaka propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako se neoporezive prigodne nagrade s 3000 povećavaju na 5000 kn godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5000 na 7500 kn.
Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 kn na tisuću kn godišnje, kao i dar u naravi.
Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5000 na 6000 kn godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s dvije kune po kilometru na tri kune.
Neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se s 8000 na 10.000 kn.
Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900 i petero 1100 kuna po korisniku. Ukupno je 130 tisuća korisnika.
Donesena je i odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena. Onima s mirovinama do 1850 kuna isplatit će se 1200 kuna; od 1850,01 do do 2350 kuna 900 kuna; od 2350,01 do 3350 kuna 600 kuna i od od 3350,01 do 4360kuna 400,00 kuna. Iznos mjere je 450 milijuna kuna.
Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine.
Korisnicima prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, naknada se s 400 povećava na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje.
Jednokratna naknada za umirovljenike
Povećavaju se i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna. Premijer je pohvalio mjere za zapošljavanje žena u ruralnim dijelovima zemlje. "Nismo zaboravili ni obitelji s djecom i zato ćemo uz sve postojeće mjere ići i za isplatom posebnog novčanog primanja po korisniku, ovisno o broju djece u obitelji", rekao je Plenković.
Premijer je najavio veće stipendije za studente i potpore studentskim centrima kako bi im cijena hrane ostala nepromijenjena. Studentima je vlada namijenila potpore kroz veće stipendije i potpore studentskim centrima, kako bi osigurala nepromijenjenu cijenu od 6,50 kuna u studentskim centrima, a ide se i na povećanje studentskih neoporezivih primitak s 15 na 24 tisuće kuna za primitke u 2022. godini.
Ulaganje u obnovljive izvore energije
Plenković je rekao kako su, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, pripremili i potpore poljoprivrednicima. Za poljoprivrednike je Vlada u paketu pripremila potpore od 100 milijuna kuna, a isti iznos predviđen je i za ribare.
Potporu od 1,47 kuna po litri dizela mogu očekivati prijevoznici, a za energetsku učinkovitost kuća i višestambenih zgrada, potpore su gotovo milijardu kuna.
Premijer je najavio i pomoć poduzetnicima koje se odnosi na porezno rasterećenje, odnosno rast neoporezivih primitaka zaposlenih.
Poticat će se i izgradnja sunčanih elektrana, izgradnja toplinskih stanica i sl., a ukida se i PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča. osigurano je i 3,8 milijardi kuna za kredite i jamstva za poduzetnike te 3,1 milijarda kuna jamstva za izvoznika. "Želimo povećati udio obnovljivih izvora energije, a bit će i mjera za energetsku obnovu. Praktički smo u ravnini s Danskom po potrošnji iz obnovljivih izvora energije", rekao je Plenković.
"Nitko nije ostavljen po strani, omogućit ćemo mirnu jesen i zimu. Krećemo dugoročno sa snažnijim ulaganjem u obnovljive izvore energije kako bismo radili na energetskoj neovisnosti Hrvatske. Šaljemo poruku o odgovornosti i poruku štednje energije, to ne znači da istodobno ne računamo na racionalnost baš svakog pojedinca. Svi se u ovim okolnostima trebaju držati vrlo jasnih preporuka koje smo donijeli u srpnju. Stoga, svaka ušteda energije omogućava da pomognemo onima kojima je to najpotrebnije, rekao je Plenković.
Najavio je da će vlada predložiti uvođenje posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit. "To je načelo pravednosti. Nije vrijeme prekomjerne dobiti, moralo je sada neprihvatljiva. Saboru ćemo predložiti poseban porez na dobit, s dodatnim oporezivanjem onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je narasla posebno u vremenu krize", dodao je.
"Paket je vrijedan gotovo 21 milijardu kuna za građane", rekao je premijer.
