Dobrodošli u 2024. godinu. Hrvatske građane čekaju razne promjene. U sklopu Vladine porezne reforme, s današnjim danom mijenja se devet poreznih zakona, uključujući i one koji utječu na obračun plaće. Uz to, Vlada je Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. godinu povećala minimalnu plaću. Druge važne promjene uključuju smanjenje opterećenja za najniže plaće i ukidanje prireza, a tu su i promjene koje se tiču napojnica. Ove izmjene dovest će do povećanja neto plaća radnika, najviše kod onih koji imaju niže plaće. Osim toga, mijenja se dob umirovljenja za žene. Donosimo pregled svih najvažnijih promjena. S prvim danom nove godine na snagu stupa više zakona u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja i rada.
Minimalna plaća raste za 140 eura bruto
Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom se ta plaća određuje u iznosu od 840 eura bruto, a neto minimalac trebao bi biti oko 677 eura. Sadašnji iznos minimalne plaće je 700 eura bruto, tako da minimalac raste za 140 eura bruto ili 20 posto.
Porez na dohodak
Što se tiče poreza na dohodak, osnovni osobni odbitak iznosit će 560 eura, a bit će povećani i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove te invalidnost/tjelesno oštećenje koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata. Prag za primjenu više stope poreza na dohodak iznosit će 50.400 eura, odnosno 4200 eura mjesečno.
Povećane su propisane porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju konačnih dobitaka, a mijenjale su se i odredbe koje utječu na napojnice koje će se moći ostavljati i putem kartica. Neoporezivi dio napojnica je 3360 eura godišnje, a iznad propisanog iznosa se oporezuju kao konačan drugi dohodak po stopi od 20 posto.
Doprinosi
Umanjena je mjesečna osnovica za obračun doprinosa za MIO 1. stup. Za bruto plaću do 700 eura fiksna olakšica iznosi 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1300 eura olakšica se postupno smanjuje. Ovo smanjenje vrijedi samo za prvi mirovinski stup, a ne odnosi se na doprinos za drugi stup niti na doprinose koji se obračunavaju na plaću, kao npr. zdravstveno osiguranje.
Neoporezivi primici
Pravilnikom o porezu na dohodak čije su izmjene i dopune objavljene početkom prosinca u Narodnim novinama, a stupaju na snagu početkom ove godine, zaposlenicima će u brojnim kategorijama porasti iznosi neoporezivih primitaka koje im poslodavci mogu isplatiti. Maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade, što primjerice uključuje božićnicu i naknadu za godišnji odmor, porast će na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.
POGLEDAJTE VIDEO: Guverner u RTL-u dao sjajne prognoze
Nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1120 eura, a novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika raste do 1200 eura. Dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu od iduće godine će biti neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.
Neoporezivo će se moći isplatiti i do 560 eura potpore radniku zbog invalidnosti, za smrt u užoj obitelji i za dugotrajno bolovanje, u svakoj kategoriji. Između ostalog, raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1327,24 eura na 1400 eura od iduće godine.
Ukida se prirez
Što se tiče lokalnih poreza, ukida se prirez porezu na dohodak, a porez na kuće za odmor će biti u rasponu od 0,60 do pet eura po metru kvadratnom. Od nove godine općine i gradovi odlučuju o novim stopama poreza na dohodak.
Umirovljenje žena
S 1. siječnja 2024. godine mijenja se i dob umirovljenja za žene koja će biti 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža. U prijevremenu mirovinu će ženske osobe moći otići s 58 godina i šest mjeseci, točnije s 33 godine i šest mjeseci staža.
Kraj dvojnog iskazivanja cijena
Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine uvela euro, koji je od tog dana kao nova službena valuta zamijenio hrvatsku kunu i postao zakonsko sredstvo plaćanja u našoj zemlji. Do kraja godine bila je na snazi obveza dvojnog iskazivanja cijena – u eurima i u kunama, radi lakše prilagodbe novoj valuti. No, sve je završilo. Cijene će biti istaknute samo u eurima, no ipak nema zakonske zapreke da se ostave cijene i u kunama.
Velike promjene čekaju i studente
Kako je najavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), minimalna studentska satnica u 2024. godini iznosit će 5,25 eura neto.
Odluku o minimalnoj satnici potpisao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, a nakon što je ranije na Vladi donesena odluka da od 1.siječnja 2024. godine raste minimalac u državi. Nedjeljom, blagdanima i za noćni rad između 22 i 6 sati ujutro studenti će kao i ranije biti više plaćeni, odnosno studentska satnica uvećava se za 50 posto. Te dane, studenti će raditi za minimalno 7,88 eura po satu.
Novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci
Gotov novac kune građani su mogli do 31. prosinca zamijeniti u bankama, Financijskoj agenciji (Fina) i HP-Hrvatskoj pošti d.d. (Pošta). Od 1. siječnja 2024. navedene institucije prestaju pružati uslugu zamjene kune, a novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci. Stoga pozivamo građane da do kraja godine iskoriste mogućnost zamjene svojih kuna u više od 2.000 poslovnica banaka, Fine i Pošte u Hrvatskoj po fiksnom konverzijskom tečaju (1 euro = 7,53450 kn). Naše građane podsjećamo kako se do 31. prosinca ove godine u jednoj transakciji može zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna bez naknade. Poslovne banke su donijele odluku kako pri zamjeni kunskog gotovog novca u eurski neće naplaćivati naknadu ako se mijenja više od 100 novčanica i 100 kovanica kune u jednoj transakciji, odnosno gotov novac će se moći zamijeniti bez naknade za neograničen broj komada, kazali su za Net.hr iz HNB-a.
Iz HNB-a naglašavaju da nakon isteka razdoblja od 12 mjeseci od dana uvođenja eura, odnosno od 1. siječnja 2024., preostale kune će se moći zamijeniti neposredno na šalteru Hrvatske narodne banke, na adresi Zagreb, Franje Račkoga 5, a iznosi manji od 15.000 kuna moći će se na vlastitu odgovornost dostaviti na zamjenu i putem poštanskih usluga. Pritom će se novčanice kune moći zamijeniti bez vremenskog ograničenja, dok će se kovanice kuna i lipa moći mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura, odnosno do 31. prosinca 2025. Prilikom zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci neće biti ograničenja u količini koja se mijenja, a neće biti ni naknade za zamjenu. Za zamjenu gotovog novca kune u iznosu od 40.000 kuna i većem, ili u broju kovanica koji je veći od 1000 (tisuću) komada, potrebno je prethodno najaviti svoj dolazak i iznos gotovog novca kune, odnosno broj kovanica gotovog novca kune koji se namjerava zamijeniti, na adresu elektroničke pošte: gotov.novac@hnb.hr. Ostali uvjeti zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci uskoro će biti objavljeni na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
Nakon 1. siječnja 2024. nema zakonskih promjena vezanih uz isplatu gotovog novca na bankomatima.
Zakon o trgovini
Izmjenama Zakona o trgovini, koje su 2023. stupile na snagu, rad nedjeljom dopušten je samo 16 nedjelja tijekom godine. Budući da je zakon stupio na snagu polovicom godine, točnije 1. srpnja, tih 16 nedjelja trgovci i poslodavci mogli su rasporediti na šest mjeseci. Od sada, tih će 16 radnih nedjelja biti raspoređeno u razdoblju od svih 12 mjeseci.
Vlada je još krajem veljače prošle godine Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
"Našli smo model od 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans koji će pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom životu. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani", rekao je tada premijer Andrej Plenković.
Rastu osnovna prava hrvatskih branitelja
S prvim danom nove godine na snagu stupaju zakonske izmjene koje će braniteljima donijeti veće mirovine i naknade, te im omogućiti duži ostanak u svijetu rada.
Izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji povećava se osnovica za određivanje osobne invalidnine i drugih braniteljskih prava. Određivat će je Vlada svake godine, a ona ne može biti manja od one u proteklom razdoblju. Dosad su se osobna invalidnina i druga braniteljska prava određivali u postotku od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao od 2001. a sa njim ni prava hrvatskih vojnih invalida.
Kako bi se braniteljima omogućilo što duže zadržavanje u svijetu rada, branitelji koji primaju iznos najniže mirovine i oni s invalidskom mirovinom moći će raditi do pola radnog vremena uz puni iznos mirovine. Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije bilo te mogućnosti, a u slučaju zapošljavanja mirovina se obustavljala.
Udovice umrlih hrvatskih branitelja moći će ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira na to koliko su godina imale u trenutku njegove smrti. Zakonskim izmjenama stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara kao ustanove za pružanje dugotrajnog smještaja branitelja koji se o sebi ne mogu brinuti.
Također, mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti. Za umrle pripadnike HVO-a koji su u trenutku smrti imali hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj moći će se ostvariti pravo na troškove ukopa.
Nacionalna naknada raste na 150 eura
Od 1. siječnja iznos nacionalne naknade za starije osobe povećava se sa sadašnjih 120 na 150 eura, olakšavaju kriteriji za njeno dobivanje te omogućuje isplata putem pošte. Osim što se naknada povećava, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva , podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini. Naknada sada iznosi 120 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.
Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
Sabor je izmijenio zakone o obveznim odnosima i o parničnom postupku, a cilj im je zaštititi starije građane koji se više ne mogu sami brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često ostaju i bez imovine i bez skrbi.
Građani u pravilu ne znaju razliku između ta dva ugovora, odnosno da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.
Zakonskim izmjenama uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, vodit će se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Socijalna skrb i mirovinski sustav
U socijalnom sektoru od 1. siječnja na snagu stupa dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku kojim se objedinjuju četiri naknade - osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknada za nezaposlene.
Iznosit će od 138 do 720 eura na mjesec, ovisno o kategoriji i razini potpore, a korisnici prava ostvarit će znatno veći novčani iznos, koji će biti od 50 do 100 posto veći u odnosu prema zbroju pojedinačnih naknada koje su do sada mogli ostvariti.
Na snagu stupaju i izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojima se podiže iznos naknade na 150 eura, smanjuje se uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na 300 eura te se omogućuje isplata putem pošte.
Uz to, od 1. siječnja dolazi i "mini" mirovinska reforma, to jest izmjene četiri zakona o drugome mirovinskom stupu radi jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa i povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.
Izmjenama se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto i fleksibilizira izbor kategorije obveznoga mirovinskog fonda. Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.
Od Nove godine potpuno se ukidaju i sva smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje vlade.
Poskupljuje dopunsko osiguranje privatnih osiguravatelja
Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) poručili su da je korekcija cijena dopunskog osiguranja te njihovo usklađivanje s rastućim troškovima poslovanja i inflacijom nažalost nužno, ali i opravdano. Tako su odgovorili na medijske napise da će neke police dopunskog zdravstvenog osiguranja od ove godine poskupjeti i da je riječ o policama dopunskog osiguranja privatnih osiguravatelja.
"Dosadašnje cijene polica osiguranja već su dulje na snazi, a ako znamo da je službena inflacija u Republici Hrvatskoj u zadnje tri godine gotovo 25 posto, usklađivanje cijena s inflacijom nužan je potez kako bi se i dalje osigurala kvalitetna usluga temeljem polica osiguranja", stoji u priopćenju HUO. To se, kažu, naročito odnosi na dopunsko zdravstveno osiguranje gdje kvaliteta nikako ne smije biti predmet kompromisa.
Uz opće rastuće troškove poslovanja, koje se odnosi na sve poduzetnike u Hrvatskoj, pa tako i na privatne osiguravatelje, i troškovi dijagnostičko-terapijskih postupaka povećani su zadnjih godina za oko 30 posto.
To se, dodali su, nužno mora osjetiti i na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja s obzirom na to da se dijagnostičko- terapijski postupci osiguranika financiraju upravo kroz police osiguranja, a na taj način se financira i zdravstveni sustav RH.
Također, povećana je osnovica za izračun cijena usluga u obveznom zdravstvenom osiguranju od strane HZZO-a što je također izazvalo povećane izdatke provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja svim osigurateljima, kako privatnim tako i državnom.
"Vrlo je teško očekivati da i HZZO u uvjetima inflacije, povećanih izdataka provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, te stoga i očekivanih novih viših iznosa participacije temeljem Stupanja na snagu izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1.siječnja 2024. neće imati potrebu za nužnom korekcijom cijena", ustvrdili su.
Skuplje participacije u zdravstvu za sve pacijente bez dopunskoga zdravstvenog
Od Nove godine bit će skuplje participacije u zdravstvu za sve pacijente bez dopunskoga zdravstvenog osiguranja, kao rezultat izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje stupaju na snagu s 1. siječnja 2024.
Za pacijente bez dopunskog osiguranja participacija za dan bolničkog liječenja povećava se s 13,29 na 17,70 eura, za specijalističku dijagnostiku sa 6,62 na 8,83 eura, a posjet obiteljskom liječniku ili recept u ljekarni ostaju na sadašnjih 1,32 eura. Maksimalan iznos participacije za bolničko liječenje bit će 580 eura. Polica dopunskog osiguranja HZZO-a ostaje ista, 9,29 eura na mjesec, dok su privatni osiguravatelji najavili porast cijena svojih polica.
Povećava se i cenzus za stjecanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a. Od 1. siječnja to će pravo imati osiguranici kojima ukupan prihod u protekloj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji nije veći od 379,49 eura na mjesec, a za samca 475,12 eura. U 2023. ti su cenzusi iznosili 331,81 eura po članu obitelji i 415,42 eura za samce.
Od 1. siječnja stupa na snagu i odredba izmijenjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojoj županije osnivačka prava nad općim bolnicama, bez naknade, prenose na državu. S prijenosom osnivačkih prava opće bolnice postaju obveznici zajedničke javne nabave istovrsnih roba i usluga kojima se koriste u obavljanju zdravstvene djelatnosti, a počinje i proces reorganizacije bolničkog sustava.
Obrazovanje
Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koje s prvim danima nove godine stupaju na snagu, nastavnici u školama moći će raditi do 67. godine, izostanci će se moći opravdavati putem e-Dnevnika, a otvorena je i mogućnost online upisa u prve razrede.
Svaka škola koja za to ima kadrovske i prostorne kapacitete može tražiti provođenje eksperimentalnih programa. Također, ravnatelji će zaposlenika protiv kojeg je podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta biti dužni privremeno suspendirati.
Izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu, što dosad nije bilo moguće, a učenici s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima moći će polaziti nastavu na daljinu uz odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Škole koje već sada za to imaju uvjete morat će provoditi jednosmjensku nastavu.
U vezi sa školstvom bitan je i novi Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi kojim se uvodi ocjenjivanje javnih službenika, dakle i zaposlenika škola te fakulteta. Bolje ocijenjeni dobivat će veću plaću, a oni ocjenjeni najlošijom ocjenom dobivaju otkaz.
POGLEDAJTE VIDEO: Izračunali smo koliko će nam male povišice od 1. siječnja donijeti velika vladina porezna reforma
