Na mjerama koje predlaže predsjednica radili su ugledni demografi i drugi stručnjaci, na čelu s predsjedničinim savjetnikom demografom Anđelkom Akrapom. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dosad je kritizirala Vladine demografske mjere, a sada je krenula s predstavljanjem svojih.
"Demografsko pitanje je životno pitanje, pitanje opstanka države i naroda", rekla je predsjednica.
Na samom početku predsjednica je podsjetila kako je još u predizbornoj kampanji obećala kako će brinuti za taj sektor u zemlji. Podsjetila je i na svoj poziv stručnjacima na razgovore u kojima su među sedam problema na prvo mjesto stavili izumiranje zemlje i demografski problem. Potom je tome, kaže, posvetila mandat. Da odustanemo od demografske obnove, poručila je, odustali bismo od budućnosti.
Naglasila je kako je rješavanje tog problema satavni dio razvojne politike.
'Ne smijemo odustati'
Također je kazala kako će se dokument mijenjati nakon javne rasprave i dodatnih mišljenja stručnjaka. "Namjera mi je ovim prijedlogom potaknuti javnu raspravu o alarmanantnim demografskim trendovima. Provedba mjera ima svoju cijenu, ali njihova neprovedba ima još veću cijenu. Cijena je nestanak naroda i države u ne tako dalekoj budućnosti", kazala je Grabar-Kitarović dodajući kako će se neke mjere provoditi odmah, a neke u fazama.
Pritom treba, ističe, mijenjati ponašanje i moramo biti spremni na duboke i korjenite promjene.
"Prema popisu 2011. Hrvatska je imala četiri milijuna 284 tisuće i 889 stanovnika. Trenutačno ima manje od četiri milijuna", kazala je predsjednica te upozorila da će se do 2050. broj stanovnika u Hrvatskoj smanjiti na oko tri milijuna i 150 tisuća pri čemu će se broj mladih do 14 godina smanjiti za 41, 9 posto.
Hrvatska se danas susreće s egzodusom, podsjetila je Grabar-Kitarović dodajući kako odlaze mladi i obrazovani ljudi i to cijele obitelji. "Riječ je o pravom egzodusu hrvatske mladosti", zaključila je.
Kao jedan od razloga zbog kojih ljudi odlaze iz zemlje jest loša društvena klima. "Našu društvenu klima očitava apatija, nedostatak perspektive, ideološke podjele, rastuće nepovjerenje u institucije države. Sveprisutni klijentelizam, zapošljavanje podobnih, pripadnost nekoj stranci i, ukratko rečeno, osjećaj da je država nekima majka, a nekima maćeha", kazala je predsjednica dodajući kako je jedan od razloga odlaska i loš radno-materijalni status te manjkavost politika koje će dovesti do boljeg gospodarskog stanja.
Podsjetila je i na trom obrazovni sustav dodajući kako se veliki broj ministarstava prilagođava koalicijskim traženjima umjesto onih potrebnim.
Evo što predlaže
Potom je predsjednica iznijela svoje prijedloge.
"Prva skupina su gospodarske mjere, a njihov temeljni cilj je stvaranje okruženja koje će pogodovati otvaranju radnih mjesta koja će davati srednja i viša primanja za naše građane. Porezna reforma je ključ svega i glavni cilj je smanjiti trošak rada poslodavaca i povećati neto plaće radnika. Reforma javne uprave je nužna i javna uprava mora biti učinkovitija, a ne represivni aparat. Rješenje toga vidim u njenoj digitalizaciji", kazala je predsjednica.
"Treba postići izvoz više dodane vrijednosti", nadalje govori te kaže također kako treba uskladiti obrazovni sustav u skladu s modernim tijekovima kao što je digitalizacija i robotizacija. "Promjena strukture gospodarstva, tu je ključno usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Ljudski kapital najvrjedniji je kapital modernog društva. Ako ne provedemo prethodne mjere nećemo moći zadržati taj kapital.", kazala je predsjednica.
"S ovog bih mjesta predložila projekt administrativne, odnosno regulatorne giljotine", kazala je te istaknula da "ako ne provedemo sve prethodne mjere nećemo moći zadržati naše ljude".
Predlaže i drastičan zaokret kad su u pitanju blokirani, te im je zahvalila jer su joj iz te udruge pomogli u sastavljanju prijedloga. Smatra tako da treba ovršni postupak vratiti u nadležnost sudova i izbaciti posrednike.
Univerzalni dječji doplatak
"Problem nije u tome da žene ne žele rađati, već je problem u nesrazmjeru između želja i materijalnih okolnosti u kojima se nalaze. Mjere obiteljske politike možemo svrstati u tri segmenta. Prvi su financijske naknade, razne olakšice, tu spadaju razne naknade, dodaci, porezne olakšice... Naknade koje daje država imaju funkciju socijalnih davanja, a one moraju prerasti u prenatalne mjere... Moraju prestati biti socijalne mjere...", kazala je Grabar-Kitarović.
Kritična je prema institutu dječjeg doplatka onako kako ga se dodjeljuje, ali smatra da treba uvesti univerzalni dječji doplatak zbog kojeg će porasti natalitet. Za one koji pitaju koliko to košta postavlja protupitanje - koliko košta budućnost.
Predlaže delimitiranje rodiljne i roditeljske naknade za drugih šest mjeseci, naknadu za drugo i svako iduće dijete 20 posto prosječne plaće, vrtić za svako dijete, produženi boravak za školsku djecu i dodatne mjere koje izražavaju poštovanje prema obiteljima s više djece a to su razne obiteljske kartice za popuste i različite olakšice.
Mjere useljavanja i ministarstvo demografije
'Problem je radne snage stoga su nam potrebne mjere useljavanja kako hrvatskog iseljeništva tako i drugih. Za prve treba osnažiti Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. To ne treba biti samo protokolarna funkcija', kritizirala je.
Izmijenila bi i Zakon o hrvatskom državljanstvu kad je riječ o poznavanju hrvatskog jezika, jer smatra da je to formalni kriterij te da jednake prilike treba pružiti svima, i azilantima i povratnicima.
Osnovala bi Ministarstvo demografije koje bi pratilo mjere i korigiralo ih. No, ako je to neprihvatljivo predlaže Ured Vlade za demografsku revitalizaciju koji bi nadzirao premijer ili institut potpredsjednika Vlade koji bi sa svojim timom pratio mjere.
Na kraju je istaknula kako ima odgovornost prema hrvatskim državljanima i prema državi i da se na to obvezala prisegom te da je zato radila na mjerama koje je predstavila.
"Pozivam sve dionike javnog života, pozivam Vladu, saborske zastupnike, sindikate, poljoprivrednike i obrtnike... i sve vas dragi sugrađani da se svi uključimo u raspravu s ciljem promjene demografskih trendova", rakla je na kraju Kolinda Grabar-Kitarović koja je kasnije odgovarajući na novinarska pitanja rekla da nijedna od mjera nije preskupa. "Nećemo imati dovoljno ljudi koji će prehranjivati ostale. Nemam projekcije koliko što košta, ali ono što ističem je postupnost mjera. Neke se mogu uvesti odmah, a neke u fazama", rekla je još jednom.
Odgovarajući na novinarska pitanja također je kazala kako Vijeće za demografiju nema službene ovlasti raditi koordinaciju svih mjera, a da je Hrvatskoj potreban drugačiji proces, poput onog pri ulasku u EU.
Suradnja s Vladom
"Stanje je takvo kakvo jest, nemojmo se optuživati", kazala je komentirajući premijerove procjene o pesimističnom društvu. Pritom je istaknula da se ne treba međusobno optuživati te da ona ne želi nikome ništa nametati već nešto pokrenuti. Pritom je istaknula da nema vremena za odgađanje.
Govoreći o svom mandatu kazala je da na žalost ni s jednom od Vlada, a promijenile su se tri za njezina mandata, nije uspjela postići suradnju u rješavanju ključnih pitanja, no da i dalje pruža ruku kako bi se to riješilo.
Predsjednica je rekla da će se mnogi iseljenici vratiti ako ne odustanemo od boljitka i promjena te da zbog njih od toga ne smijemo odustati.
Na pitanje što sada očekuje od Vlade rekla je da ne može reći da nije dosad bilo suradnje, ali da nije bilo sklonosti da zajedno naprave nešto. "Nitko od nas nije odgovoran za stanje koje smo zatekli, ali smo odgovorni za ono što činimo. Poslat ću sada ove dokumente Vladi i nadam se daljnjoj suradnji i da ćemo nastaviti dijelog te da će im to poslužiti kao platforma za daljnje djelovanje", kazala je Grabar- Kitarović dodajući kako je dokumente namjeravala već dati premijeru pri dogovoru o zajedničkoj sjednici Vlade, ali da se to nije dogodilo.
