Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava. U odnosu na popis birača koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika zakonodavcu će se dati uputa da taj nedostatak uklone.
Predsjednik Suda, Miroslav Šeparović, na press konferenciji rekao je kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke. Razlog zašto to tada nije učinjeno je u samom predmetu uređenja zakona izbornih jedinica.
"Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornih jedinica", kaže Šeparović i dodaje kako on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.
Dva razloga zašto su tako postupili
Distribucija mjesta mora se nadzirati barem svakih 10 godina izvan izbornog razdoblja.
"Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je dugogodišnji trend sve veće razlike u težini glasova. Ustavni sud je uzeo podatke iz dvaju neovisnih izbora. Ustavni sud je utvrdio da se nastavio povećavati jaz u broju birača u deset izbornih jedinica. Stavljanjem u odgovarajući odnos broj birača prema izbornim jedinicama, moguće je izvesti dva bitna zaključka u broju birača. Prvo, sva tri ciklusa prisutne su velike razlike u broju birača koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto. Drugo, moguće je utvrditi jasan stabilan trend povećanja tih razlika. Ustavni sud je u prosincu zatražio podatke o trenutnom stanju. Podaci potvrđuju opisane trendove. Oni ukazuju na urušavanje prava glasa. Većina biračkih prava umanjena je za preko 30 posto u dvije izborne jedinice u odnosu na neku drugu izbornu jedinicu. U 9. izbornoj ono iznosi 33,5 i ima manju težinu od 4. izborne jedinice. Biračko pravo glasa ima najveću vrijednost u 4. izbornoj jedinici", objasnio je Šeparović pa dodao:
"U RH je 3.177.744 punoljetne osobe, što je za 496.925 manje od broja birača. Za potrebe ovog predmeta nije potrebno ulaziti u daljnja analize migracija."
Odluka je donesena većinom glasova, a samo je jedan sudac, Miroslav Šumanović, bio protiv ovakve odluke.
