Josip Plavec i njegovi partneri na godinu kod Virovitice zasade 250 hektara konoplje Zbog hrvatskih zakona, većina proizvoda propada jer je za prehrambene svrhe dopušteno koristiti samo samo cvijet i sjeme. Kada bi Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje i maka dopuštao preradu stabljike, Josipovi bi se prihodi povećali i do 70%, obzirom na to da se od stabiljke može prooizvoditi gotovo sve, odnosno 50-ak tisuća različitih proizvoda.
"Od nje se proizvodilo od građevnog materijala, tkanine, konop, brodska jedra. Papir od konoplje, prve Biblije su tiskane na papiru od konoplje. Američka deklaracija nezavisnosti je tiskana na papiru od konoplje" ističe Plavec za RTL Danas.
Industrija poput one drvne
Na prerađivanju čitave biljke, profitirala bi i cijela Hrvatska.
"Sigurno bi otvorilo mnogo radnih mjesta. Mi smo razgovarali s jedno 5 investitora koji su bili spremni investirati u izgradnju tvornice za preradu stabljike. Znači tu su je lakši način prerade konoplje jer ne podliježe zdravstvenim pravilnicima i to je u biti industrijska proizvodnja jer je slično drvnoj industriji", pojašnjava Plavec. No ti investitori, zbog hrvatskih su propisa otišli u Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku, a Makedonija je otišla korak dalje.
Već dulje se govori i kako bi se trebalo dopustiti uzgoje indijske konpolje, s većim udjelom THC-a, kako bi se u Hrvatskoj mogli proizvoditi medicinski preparati (koji su legalni), a Živi zid zagovara i legalizaciju rekretivnog korištenja.
