Hrvatska je prepoznala učinkovitost i minimalan utjecaj na okoliš sunčanih elektrana pa je HEP do 2030. godine odlučio izgraditi čak 350 megavata sunčanih elektrana
Emisije ugljičnog dioksida jedan su od glavnih uzročnika globalnog zagrijavanja, što je jedan od najvećih izazova koji je stavljen pred nove generacije. Rješenje problema nalazi se u obnovljivim izvorima energije kroz koje bi se smanjila emisija štetnih tvari.
Obnovljivi izvori, odnosno dobivanje energije iz vode, sunca, vjetra, geotermalnih izvora ili biomase predstavlja smjer kojim će se čovječanstvo razvijati u budućnosti. Europska komisija iz tog razloga donijela je Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Prilika je to da se mnoge članice EU opredijele za zelenu budućnost, što je prepoznala i Hrvatska elektroprivreda koja kontinuirano ulaže u hrvatsku mrežu obnovljivih izvora. Stoga smo odlučili usporediti sunčane elektrane i vjetroelektrane, ali i koja će od navedenih tehnologija biti glavni smjer koji će uzeti Hrvatska kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.
Sunčane elektrane
Sunčane ili fotonaponske elektrane (FNE) koriste izravnu Sunčevu svjetlost za pretvorbu u električnu energiju, a kao glavni element za tu pretvorbu koriste se fotonaponski (solarni) paneli koji se postavljaju na krovove, ali i na otvorene površine izložene Sunčevoj energiji. Riječ je o neiscrpnom izvoru energije, a proizvodnja električne energije od energije sunca kemijski, radioaktivno i toplinski ne onečišćuje okoliš.
Postoje dva osnovna načina za pretvorbu Sunčeve energije u električnu energiju. Prvi način izravna je pretvorba energije pomoću solarnih ćelija fotonaponskom konverzijom, drugi način je pretvorba Sunčeve energije u toplinsku energiju, a zatim toplinske u električnu energiju. S obzirom na to da su sunčane elektrane sve učinkovitije i nemaju štetnih proizvoda prilikom proizvodnje električne energije, veoma su važan dio europskog Zelenog plana.
I Hrvatska je prepoznala učinkovitost i minimalan utjecaj na okoliš sunčanih elektrana pa je HEP do 2030. godine odlučio izgraditi čak 350 megavata sunčanih elektrana. Nakon Sunčane elektrane Kaštelir, HEP je ove godine u rad pustio SE Vis kao prvu prva od ukupno sedam sunčanih elektrana koje bi se u rad trebale pustiti do proljeća 2021., dok u suradnji s gradovima i općinama razvija i novih 11 sunčanih elektrana.
Sunčana elektrana Vis, nalazi se na nadmorskoj visini od oko 250 metara, na brdu Griževa glavica te je prva sunčana elektrana koju je HEP pustio u rad za vrijeme izgradnje sunčanih elektrana između 2019.-2023. godine. Očekivana godišnja proizvodnja joj je oko 5 milijuna kWh električne energije te time mogu namiriti potrebe oko 1.600 kućanstava. U idućoj fazi instalirat će se i baterijski spremnik snage 1MW i kapaciteta 1,44 MWh.
Sunčana elektrana Cres nalazit će se dva kilometra sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. Elektrana će započeti s radom iduće proljeće, a njena očekivana proizvodnja od oko 8,5 milijuna kWh električne energije godišnje odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava.
Sunčana elektrana Marići na području općine Žminj u Istri u pogon bi trebala biti puštena već krajem ove godine, a elektrana snage 1 MW godišnje će proizvoditi oko 1,2 milijuna kWh električne energije.
Sunčana elektrana Kaštelir 2 će se, kao i prethodna, izgraditi u drugoj polovici 2020. na lokaciji Sabadin u Istri. Zanimljivo je kako je taj projekt zapravo proširenje postojeće SE Kaštelir (1 MW), koja je u pogonu od prosinca 2018. te je u 2019. godini proizvela 1,5 milijun kWh.
Sunčana elektrana Vrlika Jug realizacija je prve faze planirane izgradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore na području grada Vrlike. Priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh.
Sunčana elektrana Obrovac gradi se na području bivše tvornice glinice. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh ova će elektrana moći zadovoljiti potrebe 3.500 kućanstava.
Sunčana elektrana Stankovci gradi se na području Proizvodne zone Stankovci u Zadarskoj županiji, a očekivana godišnja proizvodnja od 4,6 milijuna kWh električne energije bit će dovoljna za 1.500 kućanstava.
Vjetroelektrane
Vjetroelektrane koriste tehnologiju za uporabu kinetičke energije vjetra ne bi li proizveli električnu energiju. Jednostavno rečeno, vjetroelektrana je elektrana koja kao gorivo za proizvodnju električne energije koristi vjetar i pri tome ni kemijski ni biološki ne onečišćuju okoliš.
Koristi se isključivo na lokacijama gdje je prosječna brzina vjetra veća od 4,5 m/s te je pri tome važno da na toj lokaciji ne dolazi do naglih olujnih udara vjetra. Bitno je i da lokacija na kojoj se nalazi vjetroelektrana nije prirodno stanište ptica jer bi buka koju stvara okretanje krila štetno utjecala na okoliš. Ukoliko se taj problem riješi povoljno te se uklone ti negativni utjecaji, kopnene instalacije vjetroelektrana pronaći ćete najčešće na vrhovima brda s obzirom da se na tim lokacijama najbolje iskorištava ubrzanje koje vjetar dobije prelazeći preko uzvisine.
Kada je u pitanju Hrvatska, VE Korlat, koji se gradi osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, bit će prva HEP-ova vjetroelektrana. Očekivana godišnja proizvodnja bit će oko 170 GWh, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Električna energija koju proizvede bit će dovoljna da namiri više od 50 tisuća kućanstava.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom HEP prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
