Teleoperateri su isposlovali mogućnost podizanja cijena svojih usluga te usklađivanje cijena usluga s godišnjom stopom inflacije. Korisnici kojima ta vijest nije dobro sjela, imali su pravo do 9. ožujka ove godine prekinuti pretplatu (ako imaju uređaj na otplatu), bez dodatnih penala i zateznih kamata.
Samo poskupljenje ne bi trebalo biti veće od 10 do 12 posto godišnje te bi bilo primijenjeno na mjesečne naknade. Odnosno, potrošnja internetskog prometa, minuta razgovora ili SMS-a trebala bi ostati ista, ali bi došlo do povećanja cijena prema fiksnim dijelovima mjesečnog računa.
Ova godišnja poskupljenja teleoperateri će ubuduće moći raditi po objavi godišnjeg prosječnog indeksa inflacije, koji Državni zavod za statistiku objavljuje svakog siječnja. Pozitivno Stručno mišljenje o tome dao je i HAKOM.
Pa dobro, reći će netko, što s tim? Inflacija pogađa sve i svatko ima pravo podići cijene svojih proizvoda ili usluga sukladno tome, i bit će u pravu. Međutim, valja imati na umu da teleoperateri rade s kijentima među kojima su i oni s ugovornom obvezom.
Sud EU odlučio
Ako frizer, kod kojeg se inače šišate, podigne cijenu šišanja za 10 posto radi inflacije, možete se nastaviti šišati kod njega ili potražiti nekog jeftinijeg frizera. A sada, zamislite da imate sklopljen ugovor sa svojim frizerom, koji vas obvezuje da se kod njega šišate dvije godine unatoč tome što bi on mogao svake godine podići cijenu svoje usluge za do 10 posto?
Pa, teleoperateri su uspjeli isposlovati upravo to: da njihovi pretplatnici pod ugovornom obvezom nemaju mogućnost raskida ugovora uslijed godišnjeg poskupljenja uslijed inflacije. Kako je to moguće?
HAKOM kaže, po presudi suda Europske unije broj C-326/14, koja je operaterima dala pravo uvođenja indeksne klauzule:
„Članak 20. stavak 2. Direktive 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnoj usluzi), kako je izmijenjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009., treba tumačiti na način da prilagodba tarife za pružanje usluga u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama ili uslugama, koja se provodi primjenom ugovorne odredbe o prilagodbi tarife iz općih uvjeta prodaje poduzetnika koji pruža te usluge, a kojom se predviđa da takva prilagodba odgovara objektivnom indeksu potrošačkih cijena koji utvrđuje javno tijelo, ne predstavlja „prilagodb[u] ugovorenih uvjeta“ u smislu te odredbe, koja bi pretplatniku davala pravo na raskid ugovora bez naknade.“
HAKOM kao regulator, naglasili su, nema ovlasti niti može operatorima dati suglasnost na uvođenje indeksacije i moguće povećanje cijena, već je to isključivo predmet njihove poslovne politike. Međutim, može izdati stručno mišljenje o samom postupku uvođenja indeksacije imajući u vidu zaštitu korisnika pa su tako i učinili.
Deset posto od čega točno?
"Poskupljenje je uvjetovano objektivnom činjenicom postojanja inflacije. Međutim, korisnici imaju mogućnost izbora operatora, vrste ugovora (s ugovornom obvezom, bez ugovorne obveze) što u konačnici dovodi do toga da će svi operatori voditi računa o povećanju kvalitete usluge", kažu optimistično u HAKOM-u napominjući da su operateri samo prošle godine imali ukupno 403 milijuna eura ulaganja u poslovanje.
Svejedno, zbog čega korisniku koji je pod ugovornom obvezom nije ostavljena mogućnost da, primjerice, mjesec dana prije najave godišnjeg 'usklađivanja cijena sa stopom inflacije' raskine ugovor odnosno, da ima mogućnost izbora hoće li ili ne nastaviti plaćati skuplju uslugu/proizvod? Ne bi li zakonodavac trebao voditi računa o tome da je poskupljenje usluge koju možete ili ne morate koristiti nešto je sasvim drugo u odnosu na uslugu koju ne možete prestati koristiti?
Kada su prošle godine uslijed rata u Ukrajini cijene energenata na referentnoj burzi otišle u nebo, privatni opskrbljivači plinom svojim su korisnicima ponudili mogućnost raskida ugovora te dali mogućnost prebacivanja na jeftinijeg opskrbljivača. To je ono zbog čega je Vlada donijela uredbu da HEP kupuje plin od Ine - kako bi zbrinula 120.000 kućanstava koja će se u takvoj situaciji vjerojatno prebaciti na HEP. Zamislite scenarij u kojem opskrbljivači tim građanima nisu ostavili mogućnost raskida ugovora i što bi to značilo za kućanstva?
Uzmimo za primjer i stambeni kredit. Europska središnja banka posljednjih se mjeseci bavi suzbijanjem inflacije na način da podiže kamatne stope. Zbog toga, naravno, rastu cijene kreditiranja budućih dužnika banaka. Mijenja li ovo iznose rata postojećim korisnicima kredita? Da, ako su pod ugovornom obvezom s promjenjivom kamatnom stopom ili, ako im je istekao period otplate kredita pod fiksnom kamatom. Međutim, samo zato što su sada izloženi povećanju rate kredita, korisnici su svejedno zaštićeni zakonom koji ograničava maksimalnu dozvoljenu promjenjivu kamatnu stopu.
Korisnici koji imaju ugovor s teleoperaterom nemaju na raspolaganju mogućnost raskida ugovora bez penalizacije čak ni ako je ovakva vrsta poskupljenja u pitanju. Istina, ograničenje poskupljenja ih štiti, ali ograničenje poskupljenja u odnosu na stopu inflacije. A može li se inflacija zakonom ograničiti?
S ugovornom obvezom ili bez nje?
"Točno je da korisnici prilikom sklapanja ugovora moraju voditi računa o mogućem poskupljenju tijekom obveznog trajanja ugovora", kažu u HAKOM-u.
Odnosno, kao i u slučaju sklapanja ugovora o kreditu s bankom, morate uzeti u obzir da postoji mogućnost poskupljenja usluge do 10-12 posto na godišnjoj razini. I ne samo to. Morate povesti računa o tome da godišnja stopa inflacije može biti 5 posto, ali može biti i 45 posto. Recimo, u siječnju ove godine, inflacija u Turskoj bila je 64 posto. U Mađarskoj 23 posto, a u EU članicama Litvi i Estoniji 22 posto, odnosno 18 posto.
"U hipotetskom slučaju inflacije od 45 posto korisnici su zaštićeni maksimalnom gornjom granicom poskupljenja koja varira od 10-12 posto ovisno o operatoru", kažu u HAKOM-u. Ipak, napominju da novi korisnici prilikom sklapanja ugovora moraju o potencijalnom poskupljenju biti jasno i transparentno obavješteni.
"U pretplatničkom ugovoru koje će novi korisnici sklapati u budućnosti mora biti jasno navedeno da je ugovor podložan godišnjem usklađivanju cijena s inflacijom. Sklapanjem takvog ugovora koji sadrži odredbu o indeksaciji, korisnik pristaje na opće uvjete ugovora i u slučaju izmjene cijene temeljem postojeće odredbe ugovora neće imati pravo na raskid bez plaćanja naknade", preciziraju u HAKOM-u podsjećajući da korisnici ne moraju sklopiti ugovor s obveznim trajanjem već onaj bez obveznog trajanja, koji im omogućava da u bilo kojem trenutku mogu izaći bez plaćanja bilo kakvih naknada.
Drugim riječima, oprez prilikom sklapanja novih ugovora s teleoperaterima. Ne možete raskinuti ugovornu obvezu ako vam se za par mjeseci ili godinu dana ne svidi iznos poskupljenja. Možete samo pratiti podatke DZS-a i nadati se da inflacija neće rasti.
Alternativno, ne morate sklapati ugovorne obveze s teleoperaterima. Ali, to znači da gubite pogodnosti kupnje mobilnih uređaja po bitno povoljnijim cijenama.
Ako vam se čini da ste u pat poziciji, vjerojatno je tako. Međutim, nije sve tako crno.
Valja imati na umu da su operateri dužni u općim uvjetima poslovanja jasno propisati da se cijene usklađuju s indeksom neovisno o tome ide li on u korist ili na štetu operatera, stoji u mišljenju HAKOM-a za koje toplo preporučamo da ga pročitate. I pritom također stoji da se to odnosi na teleoperatere koji su za sebe predvidjeli minimalni prag indeksacije cijena, ispod kojeg ne moraju primijeniti odredbu o indeksaciji. Rekao bi čovjek, na sve su mislili. Na sve, osim možda na korisnike, kako se obično vole hvaliti...
POGLEDAJTE VIDEO Auti su od pandemije poskupjeli i za 100.000 kuna, a obiteljskog sada nema ispod 20.000 eura
