Dio Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) odnosi se i na plan razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, koji je vrijedan 5,5 milijarda kuna, istaknuo je u petak ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je prometni dio NPOO-a predstavio u Lučkoj upravi Rijeka.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan je ukupno 47 milijardi kuna, ima pet komponenti, od kojih je komponenta gospodarstvo vrijedna 26,2 milijarde kuna. U sklopu gospodarstva, pokomponenta je i razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, za što je predviđeno 5,5 milijarda kuna, podsjetio je Oleg Butković.

Ulaganja u modernizaciju

Plan, kako je istaknuo, previđa nastavak značajnih ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture s ciljem razvoja održivog prometa i poticanja razvoja pametnih rješenja, a obuhvaćene su reforme željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih putova.

Spremni smo napraviti sve ove reforme, dokumentacijski provesti sve ove projekte, a to je prilika da nastavimo ovaj snažni investicijski ciklus u prometnu infrastrkturu, koji danas iznosi nešto više od 25 milijarda kuna. S programom za otpornost nastavljamo snažan investicijski ciklus koji će do 2030. kada sve zbrojimo, biti preko 30 milijarda kuna, najviše u željeznicu, ali i sve druge projekte, ustvrdio je Butković.

Najavio je i kako će kroz provedbu reformi do 2026. godine biti donesene izmjene i dopune Zakona o cestama, kojima će se stvoriti uvjeti za interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine i povećanje cestovne sigurnosti.

Novi sustav naplate cestarine

Naime, jedan od najznačajnijih očekivanih rezultata provedenih reformi je i uspostava novog sustava elektroničke naplate cestarine.

Odgovarajući na novinarske upite Butković je kazao da su Hrvatske autoceste sada u dosta ozbiljnoj fazi da se, nakon odobrenja koje uključuje i financiranje, krene u raspisivanje natječaja za novi beskontakni sustav naplate na svim dionicama autocesta, što uključuje dionice Hrvatskih autocesta ali i Bina Istru i autocestu Zagreb-Macelj.

Ne može prejudicirati kada će biti natječaj, s obzirom da postoje i žalbeni postupci i drugo, ali procjenjuje da će natječaj za implementaciju novog sustava ići u rujnu ili listopadu. Tek će se vidjeti, ali će vjerojatno biti riječ o elektroničkoj vinjeti, rekao je Butković.

Objasnio je kako plan predviđa i donošenje novih zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, o plovidbi i lukama unutarnjih voda, kao i o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, čime će se osigurati jednoobraznost u provedbi zakonskih obveza upravljanja javnim lukama.

Predviđeno je da će se do 2026. uspostaviti sklapanje PSO (ugovor o javnim uslugama) ugovora o javnom cestovnom prijevozu, donijeti pisma sektorskih politika za pomorstvo i unutarnje plovne putove te za željeznički sektor, kao i sklopiti prvi višegodišnji ugovor o upravljanju željezničkom infrastrukturom.

Rekonstrukcija željezničke infrastrukture

Planira se izgradnja ili rekonstrukcija željezničke infrastrukture, modernizacija morskih luka, nabava nova tri putnička broda i tri katamarana, novih skela, tramvaja, autobusa, nove fotonaponske elektrane, a bit će konstruirano novo vozilo pete razine autonomije, pobrojao je ministar.

Od projekata u Primorsko-goranskoj županiji izdvojio je planiranje izgradnje novih komunalnih luka i rekonstrukcije te naveo trajektnu luku Mišnjak, rekonstrukciju i sanaciju obala u lukama Rab, Susak, Martinšćica, izgradnju primarnog lukobrana u Novom Vinodolskom i druge projekte, ukupno vrijedne oko 200 milijuna kuna.

Po njegovim riječima, od ukupno 5,5 milijarda kuna planiranih za prometni sustav, na privatni sektor ide 2,8 milijarde kuna, pri čemu je najvažniji projekt za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture, sufinaciranje kupnje vozila na alternativna goriva.

Kako navodi Novi list, čak milijarda i pol predviđena je za razvoj i proizvodnju autonomnih vozila tvrtke Rimac.

Butković je istaknuo kako je riječ o razvoju i proizvodnji električnog vozila pete razine autonomije i prateće infrastrukture za korištenje takvih vozila.

"To je sigurno jedan od najzvučnijih projekata iz ovog programa, ujedno i financijski najveći. Ujedno je riječ i o najvećem projektu iz privatnog sektora, za koji se Vladi često prigovara da ga ne potiče dovoljno kroz Nacionalni plan oporavka. U programu vezanom za promet 2,6 milijardi namijenjeno je upravo privatnom sektoru, gdje je, uz razvoj vozila pete generacije autnomije i program sufinanciranja nabave vozila na alternativne pogone, kao i razvoj infrastrukture za takva vozila u cestovnom prometu i drugi projekti", rekao je Butković.

Gradnja infrastrukture za električna vozila

Što se autonomnih vozila tiče, riječ je o investiciji koju planira tvrtka Rimac, u novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prometom u Zagrebu, razvojem potpuno autonomnih vozila, sposobnih za vožnju bez vozača, odnosno čovjekove asistencije, samo uz pomoć kamera, senzora i umjetne inteligencije, a u prvom redu bi se koristila kao taksi vozila na području Grada Zagreba.

Osim samih vozila, njih 700, koliko ih Rimac za početak planira proizvesti, tim je projektom predviđen razvoj i gradnja infrastrukture za održavanje i punjenje tih vozila koja bi, prema projektu, bila povezana u integralni sustav sa ZET-om i zagrebačkim prigradskim željezničkim putničkim prijevozom.

"Nije riječ samo o investiciji tvrtke Rimac, jer u cijeli će projekt biti uključen niz drugih tvrtki, kao i Sveučilište te brojne druge institucije u Hrvatskoj#, naglasio je Butković.

Inače, tvrtka Rimac je za ovaj projekt već izradila prototip vozila, a uz njega se razvija i prateći softver za upravljanje. Ukupna vrijednost ove investicije procjenjuje se na čak 3,4 milijarde kuna, testiranja cijelog sustava trebala bi započeti 2023. godine, a serijska proizvodnja i stavljanje vozila u komercijalnu upotrebu trebali bi započeti godinu dana kasnije.

Na upit o uvođenju dužobalne brodske linije, rekao je kako je planirana u nekim dokumentima, ali da završetkom Pelješkog mosta i cesta ekonomski interes za tu liniju sada nije opravdan te je rano govoriti hoće li se država odlučiti sufinancirati je kao turističku.

Butković je, odgovarajući na pitanja, rekao i kako je predsjednik županijskog HDZ-a, ali da danas nije održana stranačka konferencija, već je prometni dio NPOO-a predstavljen u Rijeci, jer je i mjesto poruka a u Rijeci ima i puno projekata.