Nakon slabljenja tečaja i intervencije središnje banke iznova se postavljaju pitanja pojedinih ekonomista – do koje je granice obrana tečaja moguća, je li tečajna politika krivo vođena te bi li dio deviznih pričuva HNB-a osim u intervenciju trebalo utrošiti u konkretne projekte u gospodarstvu.
Guverner Željko Rohatinski već je umoran jer godinama mora objašnjavati isto. Naime, njemu i brojnim ekonomistima jasno je što bi donio poremećaj tečaja – potpun kolaps u ekonomiji.
S obzirom na veliku euriziranost, građanima bi poskupjeli krediti koje ne bi mogli vraćati. Isto bi se dogodilo i s državom, kojoj bi dug zbog slabljenja kune porastao. Odnosno, sadašnjih oko 40 milijardi eura duga više se ne bi množilo primjerice sa 7,4 nego sa 8, a s obzirom na isti BDP, otplata duga ne bi se mogla osigurati. Povećala bi se i inflacija, što bi uz već veće rate kredita značilo i dodatna opterećenja zbog poskupljenja.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta slaže se s politikom HNB-a jer cilj je imati stabilan makroekonomski okvir, a sada, kada smo blizu EU, kada Europa izlazi iz recesije i kada se i nama pruža nova šansa, svaka promjena tečaja bila bi kontraproduktivna.
U četvrtak je primjerice Slavko Kulić s Ekonomskog instituta optužio čelne ljude HNB-a da tečajem štite interese stranih banaka, ustvrdivši da se monetarna politika otuđila i više nije pod kontrolom hrvatske vlasti. HNB brani tečaj na deviznom tržištu otkupom ili plasmanom deviza, ovisno o tome je li kuna jača ili slabi.
U prošlotjednoj intervenciji, poslije slabljenja kune zbog nedostatka eura na tržištu, HNB je ubrizgao na tržište 116,4 milijuna eura i tako stabilizirao tečaj jer je potražnja za eurima splasnula. Tečaj se i nakon intervencije vrti na oko 7,4, no, podsjeća guverner, psihološka granica za obranu tečaja ne postoji.
''HNB ne intervenira na visinu tečaja, nego na intenzitet promjene'', kaže guverner.
Kraj godine uvijek je pod većim pritiskom slabljenja kune, zbog potražnje za eurima, a pojačane otplate kredita, no ljeti je primjerice taj trend drukčiji pa HNB otkupljuje devize s tržišta, a plasira kune. Svakom intervencijom tečaj se stabilizira, a s obzirom na to da HNB jednom otkupljuje, a drugi put plasira devize, ne postoji opasnost da će se devizne pričuve istopiti. To bi se moglo dogoditi samo zbog većeg šoka, kao što je primjerice veći zastoj u priljevu kapitala. No dio ekonomista smatra da bi se s obzirom na visinu deviznih rezervi od 11,9 milijarda eura dio njih trebao usmjeriti u gospodarstvo, piše Večernji list.
Vezani članci:
arti-201011250872006 arti-201011110033006
