Tko to bankama dila naše osobne podatke i za čiji račun?

Kad svoje osobne podatke jednom ustupimo nekoj instituciji ili organizaciji, velika je šansa da će ih neovlašteno koristiti mnogi drugi.

5.3.2013.
14:40
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Poštovani, RBA Vam do 31.03.2013. nudi nenamjenski kredit uz povoljne kamatne stope već od 7,25% (EKS od 9,03%)! Očekujemo Vas u RBA poslovnicama!"

Sadržaj je to poruke koju je u ponedjeljak navečer primila naša čitateljica (podaci poznati redakciji).

"Nikad nisam imala nikakve veze s RBA, nikakav račun kod njih nisam otvorila, niti sam ikakve njihove usluge ikad koristila. Nemaju me pravo maltretirati svojim SMS reklamama", napisala nam je čitateljica koja smatra da joj je povrijeđeno pravo na privatnost.

U banci su potvrdili da su slali promotivne poruke za nenamjenski kredit, ali tvrde samo onim građanima s kojima su poslovali i s kojima posluju.

"Raiffeisen banka je promotivnu SMS poruku s ponudom nenamjenskog kredita poslala isključivo onim građanima s kojima ima ili je ranije imala poslovni odnos", stoji u odgovoru koji su nam poslali iz ureda Odnosa s javnošću RBA.

Ipak nije bila klijentica

Ipak, kako se čini, istina je drugačija.

Naime, prema uputama koje su nam dali u banci, a koje smo proslijedili našoj čitateljici, ona je kontaktirala banku na broj telefona 062 62 62 62, gdje joj je potvrđeno da s njom nisu poslovali. Dala je svoj JMBG na osnovi kojeg je zaposlenica banke koja se javila na poziv napravila provjeru i utvrdila da zaista nikad nije bila klijentica RBA.

Kako je naša čitateljica inzistirala da se utvrdi odakle banci njen broj mobitela, zaposlenica je uzela njene podatke i navela da će ih proslijediti nadležnom odjelu.

Prekršena dva zakona

Promovirajući svoje usluge na ovaj način, banka je prekršila zakon, kaže za Danas.hr stručnjak za telekomunikacije Đuro Lubura, ujedno i član našeg stručnog tima.

"Ako gospođa nikad nije bila klijentica te banke i ako ih nije ovlastila da koriste njene podatke, u ovom slučaju je prekršen Zakon o elektroničkim komunikacijama", kaže Lubura.

Na pitanje kako je banka došla do broja, Lubura odgovara da je to teško reći, ali da je vrlo vjerojatno riječ o trgovini osobnim podacima, odnosno da je banka do broja došla od nekoga kome je ranije naša čitateljica dala svoje osobne podatke, te ih je on zloupotrijebio.

"Ta ih je institucija ili organizacija smjela koristiti samo za onu namjenu za koji su joj dani. U tom je slučaju prekršen i Zakon o zaštiti osobnih podataka", kaže Lubura.

Objašnjava da je problem što je riječ o automatiziranoj SMS poruci koja je na adrese velikog broja građana poslana preko automata. Naime, u slučaju da je banka svoju uslugu nudila posredstvom neke osobe, dakle da su do osobnih podataka došli preko telefonskog imenika i potom nazvali našu čitateljicu, ništa ne bi bilo sporno.

Prijava HAKOM-u

Na koliko je adresa poslana promotivna poruka u banci nisu željeli reći. Ostaje nepoznato i odakle im brojevi mobitela. Na to pitanje odgovor čeka i naša čitateljica. Do zaključenja ovog teksta iz RBA joj se nitko nije javio i to objasnio.

Zbog kršenja Zakona o elektroničkim komunikacijama, savjetuje Lubura, naša čitateljica banku može prijaviti Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM).

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali