RATNI MINISTAR ZDRAVSTVA: / 'Mi smo bili stručni i samostalni, a danas stvari vodi politika. Protivnici mjera? Pokazao bih im ove fotografije'

Ratni ministar zdravstva Andrija Hebrang za Net.hr govori o dvije velike krize u hrvatskom zdravstvu - onoj za vrijeme rata, početkom 90-ih kada je on vodio sustav, i danas u pandemiji koronavirusa

11.12.2020.
7:04
Pixsell
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Drugi val pandemije koronavirusa donio je ogromno opterećenje zdravstvenom sustavu, bolnički sustav počeo je pucati po šavovima te je organizacija rada zbog velikog broja hospitaliziranih Covid pacijenata bila kaotična. Fotografije katastrofalnog stanja u Kliničkoj bolnici Dubrava, zagrebačkom Covid centru, zaprepastile su javnost i dale na znanje da se nešto pod hitno treba mijenjati.

Kao kriznu mjeru, ministar zdravstva Vili Beroš uspostavio je krizni režim rada u uvjetima pandemije. Tako je KB Dubrava uspostavljena kao Covid bolnica te ne prima pacijente koji su negativni na koronavirus, oni su razmješteni po drugim bolnicama. Sve ostale, kada je to moguće, otpuštaju covid bolesnike i premještaju ih u Dubravu.

Sustav je centraliziran te su, pojednostavljeno, sve zagrebačke bolnice pretvorene u jednu na više lokacija. Doktori, sestre i aparatura tako se raspodjeljuju prema potrebama, a timovi svih bolnica postaju jedan tim.

Kako funkcionira ovaj model i je li on uopće dobro postavljen, pitamo doktora Andriju Hebranga, ratnog ministra zdravstva i HDZ-ovog doajena. Nije ovo prva velika kriza našeg zdravstva, upravo je Domovinski rat bio razdoblje kada je zdravstvo, kao i ostali sektori, bilo na velikom udaru.

'Zdravstvo je imalo jedan od najboljih rezultata u povijesti ratovanja'

Prije gotovo tri desetljeća Hebrang je bio u Ratnom sanitetu, osnovanom zbog kriznog stanja. Bivši ministar zdravstva objašnjava da medicina kriznih stanja ima svoja pravila, a jedno od prvih je decentralizacija svih kapaciteta. Smatra da je sadašnji tim, na čelu s Berošem, trebao kao konzultante uključiti ljude s iskustvom kriznih situacija te dodaje da bi u tom slučaju ministar napravio čuda.

"Za razliku od naše ratne medicine u kojoj nije bilo ni jedne negativne ili kritičke primjedbe, ova sadašnja situacija ima dvostruko vodstvo – stručno i političko. Mi smo se u našoj ratnoj medicini izborili da jedino vodstvo ima struka, politika tu nije imala što za tražiti. Bili smo apsolutno samostalni i imali smo podršku u svim odlukama. Rezultat toga bio je jedan od najboljih u povijesti ratovanja jer smo imali smrtnost ranjenika manju od 1,5 posto, a na epidemiološkom planu nije bilo niti jedne bolesti karakteristične za rat, kao što je tetanus. Nije bilo niti jedne alimentarne intoksikacije, a na tisuće naših branitelja je na terenu boravilo u nehigijenskim uvjetima itd.

Značajan dio dobrog rezultata pripisuje se i našim ratnim epidemiolozima. Kao i uvijek u Hrvatskoj imamo struku, znanje, iskustvo, ali ne želimo uključivati one koji su iza nas. Ovdje uvijek počinjemo sve ispočetka. Ono što sada nije dobro jest činjenica da vodstvo u epidemiji nema struka nego se miješa i politika. Nevjerojatno je da ministar Beroš zakonski nije niti član Stožera. Od samog početka je to krenulo jednim neobičnim putem", govori Hebrang.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ističe da je prva faza odlično odrađena, no da u razdoblju kada se epidemija malo stišala nije došlo do pripreme za drugi val, što znači reorganizaciju sustava. Smatra da sada za to ne treba tražiti krivce kao što to čine neki iz Vladina Znanstvenog savjeta nego da bi "glave trebale biti skupa". "Ako budemo složni, možemo iz ovoga izaći kao pobjednici. Treba zajedno naći preostale načine kako smanjiti broj zaraženih i umrlih. Srećom, na vidiku je rješenje u obliku cjepiva", dodaje.

'Stroga kontrola i sankcije su rješenje'

Odgovarajući na pitanje jesu li mjere adekvatne, naš sugovornik kaže da je oštrije mjere trebalo uvesti ranije jer su ljudski životi u pitanju.

"Mi koji smo dugo bili u politici jednostavno poznajemo svoj narod – Hrvati se ne vole pridržavati pravila i nisu discipliniran narod kao primjerice Šveđani. Smatram da su se uz svaku odluku trebale propisati sankcije i da kontrola treba biti stroga. U vrhu vlasti bio sam 20 godina i ono što sam prvo naučio jest da donošenje zakona u Hrvatskoj ne znači apsolutno ništa. Ništa se ne mijenja zakonom. Stroge sankcije i kontrola su rješenje. Za one koji se bune protiv mjera imam jedan jednostavan recept: trebaju doći u neki respiratorni centar pa vidjeti na svoje oči kako se jadni Covid bolesnici bore za udah zraka.

Također, smatram da se ne bi trebalo suzdržavati od objave fotografija takvih pacijenata te da bi one trebale biti na televiziji. Primjerice, dok sam ja bio ministar, godinama smo se borili da fotografije teških bolesnika od nikotina, dakle pušača, završe u javnosti kako bi poslale snažnu poruku i osvijestile ljude. Protivnike mjera treba urazumiti, mislim da bi te fotografije urodile plodom", smatra Hebrang.

Funkcioniranje bolnica za vrijeme ratne krize i sada

Pitali smo Hebranga da usporedi današnje funkcioniranje bolnica sa stanjem za vrijeme ratne krize, ali je rekao da je to vrlo teško usporediti. Navodi da je ratna kriza bila jača i teža od sadašnje, ali da s druge strane, bolnice tada nisu imale nikakvu tehnološku infrastrukturu. Ipak, snaga je bila u organizaciji i zajedništvu, tvrdi.

"Mi smo u rat ušli s jednim CT uređajem, a što se dijagnostike tiče, ultrazvuk je imalo manje od tri posto svih naših ranjenika. Naša snaga bila je u organizaciji, fantastičnoj stručnosti naših liječnika i medicinskih sestara i u velikom zajedništvu koje je u to vrijeme funkcioniralo. Zato se to ne može usporediti", govori Hebrang.

U to vrijeme glavni problem našeg zdravstva bile su financije, objašnjava i spominje podatak da je priljev novca pao za 62 posto dok su potrebe enormno rasle. Navodi da je došlo milijun izbjeglica i prognanika koje je trebalo medicinski zbrinuti te da je još tu bio i ogroman broj ranjenika.

"Isto tako, imali smo i velik broj jedinica borbenog sustava zdravstva u kojem je trebalo onda regrutirati liječnike. Da je tada postojala veća financijska potpora, jer tada nismo imali mogućnost zaduživanja, onda bi to sve funkcioniralo na još većoj razini. Tada se to nadoknađivalo požrtvovnošću zdravstvenih radnika", rekao je.

'Stvari se trebaju rješavati unutar obitelji'

Što se samog Znanstvenog savjeta tiče te članova koji su istupili i poslali otvoreno pismo, a nakon toga su izbačeni, Hebrang je mišljenja da bi se stvari trebale rješavati "unutar obitelji". Kaže da bi zajedničkim snagama trebalo riješiti ovu katastrofu i da bi svi koji imaju nešto za reći trebali biti hrabri pa to i učiniti.

"Njihovi prijedlozi se trebaju razmotriti, nije vrijeme za svađe i prepucavanja (...) Uvijek kada se primjerice roditelji svađaju, djeca se osjećaju nesigurno i boje se. Kada se svađaju premijer i predsjednik, u narodu se javlja nesigurnost. Kada se svađaju osobe koje bi se trebale brinuti o epidemiji, ovakva javna prepucavanja dovode do gubitka povjerenja pa se onda ne poštuju ni one odluke i mjere koje su dobre", kaže Hebrang.

Kritizira i izbor Dragana Primorca u Znanstveni savjet te kaže kako se on "nikada u životu nije bavio virusima i epidemijom".

'U Stožeru trebaju biti i ekonomisti'

Govoreći o Nacionalnom stožeru civilne zaštite, Hebrang misli da u njemu ne trebaju biti samo stručnjaci zdravstvenog područja nego i gospodarstvenici i poduzetnici.

"U Stožer su trebali ući svi koji odlučuju o sudbini Hrvatske. Jedan dio je ušao, a drugi nije, a to su gospodarstvenici. U tom disbalansu bitke za što manje zaraženih, a s druge strane borbe za što veći protok novca u ekonomiji, trebalo je napraviti mještovitu grupaciju kroz koju bi se mjere usklađivale. To nije učinjeno, što znači da su se jednosmjerno donosile odluke, vođene samo zdravstvenom problematikom", rekao je Andrija Hebrang za Net.hr.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali