TRAŽE JAVNU ISPRIKU / Više od 200 psihologa osudilo članak o kolegici koja se bavila prostitucijom: 'Crno-bijeli pristup moralnosti nikako ne bi trebao biti način prosudbe'

Više od 200 psihologa potpisalo je priopćenje u kojem osuđuju istup kolegice Mirjane Krizmanić i traže javna ispriku Slobodne Dalmacije zbog članka o psihologinji koja se bavila prostitucijom

3.9.2021.
9:17
Screenshot
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više od 200 psihologa potpisalo je reakciju na tekst i zatražilo javnu ispriku Slobodne Dalmacije zbog članka objavljenog u srijedu o psihologinji jednog Centra za socijanu skrb koja se ranije bavila prostitucijom.

Ta tema je osvanula i na naslovnici jučerašnjeg tiskanog izdanja Slobodne Dalmacije s naslovom "Uhićivana prostitutka sada radi s djecom kao psihologinja". Na portalu taj je naslov nešto podulji: "Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb; u policijsku klopku upala je dvaput i sve priznala… Odvjetnik Primorac: Neću suditi je li to moralno, zakon je jasan".

Psiholozi su s osvrnuli na činjenicu da je u tom slučaju, polazeći od toga da su sve informacije točne i provjerene, rok za rehabilitaciju prema zakonu istekao te da se dotična psihologinja može baviti svojim poslom. Uz to, smatraju neke dijelove članka huškačkima i omalovažavajućima te naglašavaju kako bi sve moglo utjecati na njen ugled i psihičko zdravlje.

'Članak napisan usprkos zakonskim ograničenjima'

Osvrnuli su se i na reakciju na slučaj svoje kolegice, psihologinje Mirjane Krizmanić, koja je osudila takav splet zbivanja. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Obraćamo vam se povodom članka pod naslovom 'Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb' objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji 1.9.2021. godine. U navedenom članku spominju se dvije kolegice psihologinje - jedna već ranije navedena u naslovu i druga - profesorica Mirjana Krizmanić, koja, navodno iz pozicije stručnjaka, izražava moralnu osudu prvonavedene kolegice.

Polazimo iz pozicije da su tvrdnje navedene u članku točne i provjerene, vezano za navodnu prekršajnu kažnjavanost kolegice, kao i navodno zaposlenje u Centru za socijalnu skrb. Ističemo, kako je i u članku navedeno, da je po pitanju prekršajne kažnjavanosti istekao rok rehabilitacije te se bilo kakve prosudbe na temelju iste, prema zakonima Republike Hrvatske, ne smiju donositi. Ipak, smatramo ovu reakciju nužnom jer je članak napisan usprkos zakonskim ograničenjima i može značajno narušiti ugled neimenovane kolegice, kao i njeno osobno mentalno zdravlje.

Izneseni stavovi profesorice Krizmanić u ovom slučaju, kao i u prošlogodišnjem slučaju u kojem je izjavila da je djeci u bolnicama dovoljno da ih roditelji posjete na 15 minuta dnevno, ne odražavaju stav psihološke struke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Prostitucija je oblik prisile

Novinar Marko Didić, autor navedenog članka, pišući o navedenom slučaju, komentira ponovno uhićenje kolegice s 'Umjesto da se opameti i prestane s ovakvim aktivnostima žena 'pada' u ruke policije i iduće 2017. godine.', dok profesorica Krizmanić slučaj komentar s 'Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima.'

Bavljenje prostitucijom gotovo je uvijek rezultat nekog oblika prisile - direktne, od strane određene osobe ili indirektne, u kojima se osobe njome počnu baviti zbog teških životnih okolnosti, a obično s ciljem pokušaja preživljavanja i izbjegavanja krajnjeg siromaštva. U brojnim istraživanjima koja su se bavila temom prostitucije, značajna većina ispitanih osoba navodi da se želi prestati baviti prostitucijom, no ne može. Slijedom toga, bavljenje prostitucijom se ne može povezati 'opamećivanjem' kao što navodi autor članka, već s borbom za puko preživljavanje, na načine koji su nam dostupni.

Kad govorimo o moralnosti, različite teorije morala i moralnog razvoja nas uče da moralnost određenog čina velikim dijelom određuju okolnosti u kojima se isti odigrao. Iako smo svjesni da je krađa nemoralna, gotovo nitko ne bi smatrao nemoralnim nekoga tko nema novaca, a ukrao je kruh da nahrani djecu. Stoga, želju za preživljavanjem i školovanjem ne možemo smatrati nenormalnom niti nemoralnom. Crno-bijeli pristup moralnosti, odnosno inherentno dijeljenje postupaka na moralne i nemoralne, dobre i loše, normalne i nenormalne nikako ne bi trebao biti način prosudbe od strane psihologa, zbog čega se od takvih etiketa u imenovanom članku kao struka ograđujemo.

Teorije moralnog razvoja nam govore da s razvojem moralnog rasuđivanja, a koje se razvija pod utjecajem maturacije, kognitivnog i emocionalnog razvoja, a osobito iskustva s drugim ljudima i upoznavanjem njihovih sudbina, pri moralnoj prosudbi u obzir uzimamo sve više faktora te postajemo sve manje odrješiti u definiranju postupka kao moralnog ili nemoralnog.

A što je s klijentima?

Također nam je indikativno da se novinar primarno bavi kolegicom, koju se na osuđujući način prikazuje i komentira u tekstu, dok se navodni 'klijenti' ne spominju. Zanima nas, jesu li i oni predmet nekog članka u izradi? Hoće li se i njih javno propitivati, hoće li i o njima netko donositi moralni sud i hoće li se i njihova stručnost i profesionalnost stavljati u kontekst njihovih osobnih života? Ovakav pristup nas može dovesti do zaključka da se ne radi 'samo' o nečijem narušavanju tuđe privatnosti, donošenju moralnih prosudbi gdje im nije mjesto, propitivanju stručnosti bez temelja, nego i jasnoj diskriminaciji kolegice na osnovu spola. U sustavima koji imaju za cilj zaštitu žena, kriminalizira se kupovina, a ne prodaja seksualnih usluga.

Profesorica Krizmanić također navodi da se 'njoj kao djelatnici centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi, i sigurno od te osobe očekuje da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne.'

Istraživanja o efikasnosti savjetovanja i psihoterapije pokazuju da efikasnost istih najviše ovisi o odnosu koji klijent i savjetovatelj stvore. Govoreći o slučajevima Centra za socijalnu skrb, često govorimo o ljudima koji imaju iskustvo teškog života, preživljavanja i različitih osobnih pogrešaka koje su dovele do teških sudbina. Pitamo se, s kim će takvi pojedinci i pojedinke lakše stvoriti odnos - s osobom koja nikad u životu nije pogriješila, ili s osobom koja je i sama imala iskustva teških životnih perioda? Prije i nakon diplome, psiholozi i psihologinje samo su ljudi - sa svojim manama, slabostima i životnim teškoćama. Upravo to je ono što nam često pomaže da razumijemo i da se povežemo s onima koji od nas traže pomoć.

Traže javnu ispriku

Svatko od nas nižepotpisanih, kao pojedinac/pojedinka i kao (budući) psiholog/psihologinja, najstrože osuđujemo ovakvo senzacionalističko komentiranje tuđe prošlosti, kao i moralne osude bez pozadinskog uvida. Stoga tražimo javnu ispriku Slobodne Dalmacije kao medija koji je prenio članak i novinara koji ga je na ovaj način napisao. Apeliramo na medije, novinare, kao i kolege stručnjake da u svojim izvještajima i medijskim istupima poštuju Etičke kodekse svoje struke, te da objektivno pristupaju temama kojima se bave", navodi se u priopćenju iza kojeg stoje:

Dubravka Pešorda, mag. psych.
Mauro Lacovich, prof., dipl. psiholog
Helena Rašić Radauš, mag.psych.
Ana Čulić, mag.psych.
Mia Rogić, mag.psych.
Tajana Kucelin, mag.psych.
Ivan Zečević, mag.psych., KBT terapeut pod supervizijom
Adrijana Berčić, mag.psych.
Sabina Šimić, prof. psihologije
Mirjana Sučević Ercegovac, mag.psych.
Valerija Vidović, mag.psych.
Klaudia Segnan Bilović, prof.psihologije
Ana Morić Barbaroša, psihologinja
Jelena Bupić, mag. psych.
Ivana Čorić, magistra psihologije
Marija Kapović, prof.psihologije
Anja Pervan, mag.psych.
dr. sc. Tina Krznarić Jaković, mag. psych.
Matea Smetko, mag.psih.
Linda Rajhvajn Bulat
Ana Čulin
, mag. psych.
Vanja Točaković, mag.psych.
Divna Blažev, mag. psych
Sonja Pribela-Hodap, univ.spec.
Sanja Hrnčević, mag.psych.
Margareta Medić, mag.psych.
Greta Znika, klinički psiholog
Anita Milanović Lambeta prof.psih.univ.spec.mediat.
Zrinka Sever, dipl. psiholog
Maja Kokorić Škara
Tamara Sremec
, prof. psiholog
Ana Bilčić, mag.psych.
Neda Vac Burić, prof psihologije
Nives Barišić, dipl. psiholog
Karlo Benas, dipl. psih. prof., univ. spec. oec.
Biljana Delić, dipl.prof. psihologije
Gordana Knezić, prof. psihologije
Nika Medić, mag. psihologije
Ana-Marija Čango, magistra psihologije
Mirela Vlašić Fištrović, magistra psihologije
Valentina Mikulić, mag. psych.
Dragan Vuletin, mag.psych
Bojana Kutić, dipl. psiholog
Katarina Perkušić, magistra psihologije
Marta Cifrek-Kolarić, prof. psih.
Marina Dragičević, mag.psych.
Petra Brnić, prof. psihologije
Lucijana Rupić Krstić, prof.
Lea Šipka, mag.psych.
Ivana Marin, mag.psych
Ilijana Grgić, mag.psych.
Petra Gavranović, mag. psych.
Ivana Garašić, mag. psych.
Petra Pervan, mag. psych.
Tea Ožegović, mag.psych.
Melita Ladika, mag.psych.
Martina Čarija, psihologinja i psihoterapeutkinja
Lejla Talić, magistra psihologije, certificirana kognitivno bihevioralna terapeutkinja
Magdalena Spudić, mag.psych.
Jana Šimon, mag. psych.
Majda Stojenič, dipl.psih
Tea Požgajčić Prpić, mag.psych
Laura Martinić, mag.psych.
Anja Smajla, mag. Psych
Sandra Pandžić, mag. psi.
Maja Močibob, dipl.psiholog
Tijana Debelić, mag. psih.
Nataša Ivanković, dipl.psih.,prof.
Josipa Mazalin, mag. psych.
Dejvid Zombori
Tanja Babić Franjkić
, mag.psych.
Iva Gortan, mag.psych.
Tamara Budisavljević, dipl. psih.
Bernarda Škegro, mag. psihologije
Kristina Humski, mag.psych
Kristina Gabrijelčić, mag. psych.
Andrea Cetina, magistra psihologije
Saša Preradović, mag. psych.
Ida Juranić, mag.psych., MBA
Mirna Petretić Vukov, prof. psihologije
Danijela Božić, mag.psych.
Tanja Karakaš, mag. psych.
Svetislav Joka, dipl.psiholog
Dinko Pleša, magistar psihologije
Lada Bihler, dipl. psiholog
Amalija Hrepić Gruić, psihologinja
Petra Polak, mag.psych.
Marina Milković, mag. psihologije
Vesna Gunjača, mag. psych.
Sandra Tolić, psiholog i psihoterapeut
Dajana Blažević, mag.psych.
Ana Smolec, mag.psych.
Ivana Ćosić Pregrad, klinički psiholog
Marina Kovačić, mag.psych.
dr. sc. Mara Šimunović
Dora Pavlović
, mag. psych.
Doroteja Zovkić, magistra psihologije
Martina Cikač, prof.psihologije
Maja Kolega, dr. sc.
Davor Trokter
Iva Grgić
, mag. psych.
Marija Berzati, mag.psih
Božidar Nikša Tarabić, mag.psych.
Petra Takač, mag. psihologije
Ivona Primorac, mag.polit.soc
Martina Gajić, mag.psych.
Maša Cek, mag.psych. et mag. educ. psych.
Marija Markotić, dipl. psihologinja
Marta Nekić, mag.psych.
Ante Brozović, dipl. psiholog
Sonja Krnjeta Ivanović, prof. psihologije
Lucija Conar, mag. psych.
Josipa Milović, psihologinja
Dragica Visković psiholog
Maja Štampar, mag.psych.
Danijela Perić Krstulović, prof.soc.pead.
Andrea Janković, prof.psihologije
Tajana Hodko, mag.psych.
Maja Lipanović, prof psiholog
Luka Roje, mag. psych.
Sanja Samardžija, dipl. psiholog - prof.
Sanja Olbina-Borić, prof. psihologije
Maša Milas, mag.psych.
Kristina Krulić Kuzman, mag.psihologije
Marija Prpa, mag.psych.
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
Anamarija Lonza, mag. psych.
Ana Antolović, mag.psych.
Helena Vlašić, mag.soc.rada
Anja Šepčević Sudar, mag. psihologije
Snježana Fridrih Šimić
Tajana Hinić
, bakalar psihologije, 5 godina diplomskog studija
Irena Čorko Meštrović, mr.sc.
Jelena Frančišković, mag.psych.
Jelena Birsa, prof. psihologije
Ivana Mihotić Sekovanić, mag. psych.
Domagoj Blažević, magistar psihologije
Aleksandra Vujović, psiholog
Ivana Begić, dipl. psih.
Anamaria Marelja, mag.psych.
Lucija Knežević, studentica psihologije
Ivana Radić, dipl. psih.
Dora Delić, magistra psihologije
Maja Bijelić, mag. Psych
Lana Heim Šarko, mag. psych
Tamara Les, magistra psihologije
Sanja Bijelić Gudelj, mag. psihologije
Mirjam Tkalčić. mag.psych.
Renata Debartoli, mag. psych, dječji integrativni psihoterapeut
Jasmina Sočković, psiholog-psihoterapeut
Sanja Brundić, psiholog i psihoterapeut
Gordana Katalenić
Marina Vidović
, peer support stručnjak, psihoterapeut u edukaciji
Mirna Čugura, mag. psych.
Katarina Komarica, geštalt socioterapeut
Maja Bonačić, mag.psych.
Sandra Lipovac, dipl.psiholog-prof.
Ivona Maričić Kukuljan, dipl. psiholog., prof., psihoterapeut
Suzana Jurač Štefančić, mag.psych.
Alberta Mohorović, mag. psych.
Iva Gospodnetić, mag. psych.
Lada Šteher, bacc. psych.
Dina Čarija, prof. MR. Spec.klinički psiholog
Tena Rak, prof. psihologije
Amela Muftić Župan, mag. psych.
Andreja Kudrić, mag.psych.
Ivana Sučić Šantek
Valentina Čarapina
, mag.psych.
Iva Rajić
Lucija Delić
, mag. psych.
Dora Medić, Magistrica psihologije
Maja Kelam, psiholog
Marko Toth, mag. psych.
Mia Redovniković, mag.psych.
Davorka Bišćan Andraši, mag.psych.
Dominik Šmida, magistar psihologije
Tanja Dejanović Šagadin, prof psihologinja i psihoterapeutkinja
Leon Sić, student
Ana Bulaš
Ines Gazibara
, dipl. psiholog - prof.
Mila Podgornjak, bacc. psych.
Nikola Greb, magistar psihologije
Marija Ivanović
Dora Petrović
, mag. psych.
Maja Vujčić Vračević, prof. psihologije
Ana Ruševljan Kaurić, dipl. psiholog
Tani Proso, mag.act.soc
Lana Horak Pajić, psiholog
Lada Šojat, prof. psihologije
Galea Selimović, studentica psihologije
Lucija Paić Gotovac, mag. psych.
Barbara Paušak, univ. bacc. psych.
Petra Gajica, dipl. psiholog i prof. psihologije
Lana Vincelj Bele
Katarina Mabić
, univ. bacc. psych.
Sabina Stepić, mag. psych.
Iva Peroš, mag. psych.
Sanja Bulog, mag.psych.
Anita Penić Jurković, mag. psych.
Jasminka Bencek, prof.psih.
Igor Mikloušić, dr.sc.
Hana Matejašić, mag.psihologije
Iva Prskalo, dipl. psih.
Sena Puhovski
Sara Maras
Ines Cokarić
, prof. psihologije, psihoterapeut
Mihaela Korman, mag.psych.
Maša Komadina, psihologinja i prof. psihologije
Jadranka Valić, magistra psihologije
Paula Andabak, magistra psihologije
Ana Sambolek, dipl.psiholog i gestalt psihoterapeut
Ivana Selak, mag. psyh.
Andrea Vlašić, doktor psihologije
Irena Jurjević, mag.paed., mag.doc, psihoterapeutkinja
Iva Razić Miholić, gestalt psihoterapeut
Barbara Tomašić, mag.psych., dipl.psihoterapeut
Dora Daraboš, mag. psych.
Anita Prizmić

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali