U studiju Net.hr-a gostovao je prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je komentirao rast cijena hrane koji bi mogli izazvati globalni poremećaji izazvani ruskom invazijom na Ukrajinu. Rat u Ukrajini osim brojnih nevinih ljudskih žrtvi, izazvat će i probleme u gospodarstvu te poljoprivredi, s obzirom na to da su i Rusija i Ukrajina ogromni izvoznici pšenice i kukuruza te da se Ukrajinu naziva "žitnicom Europe".
Profesor Grgić kaže da će rat u Ukrajini imati negativan utjecaj i na proizvođače, ali i na potrošače. "Ne zaboravimo da se radi o jednoj globalnoj trgovini i bilo gdje u svijetu da dođe do poremećaja u proizvodnji, imat će utjecaj i na proizvođače, ali i na potrošače".
Profesor Ivo grgić gostovao je u studiju Net.hr-a
Ovdje je problem postao puno teži, dodaje. "Ovo što se događa u Ukrajini je nastavak problema koji su nastali za vrijeme pandemije. U isto vrijeme sam rat nije samo izazvao probleme u opskrbnim lancima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, nego ima i svoje druge neizravne posljedice", veli, dodajući da su tu i energenti koji su bitni za proizvodnju inputa za samu poljoprivrednu proizvodnju.
U sljedećem ćemo razdoblju morati imati prilagodbu i proizvođača i potrošača novonastalim okolnostima, pri čemu će odnos države prema jednima i prema drugima biti različit.
Nestašice neće biti
Na pitanje trebamo li strahovati da će doći do nestašice hrane, Grgić kaže kako nestašice što se Europe tiče neće biti, jer postaje nadomjesci, a tu su i robne zalihe. Izravan utjecaj će imati posebice one države uvoznice tih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, odnosno iz Rusije. Veće probleme osjetit će Kina te neke druge azijske države koje većinu uvoze iz Ukrajine. Europa nije ovisna o tom uvozu u razini da ona ne može brzo reagirati i da taj nedostatak nadomjesti, dodaje.
Na pitanje što bi konkretno od hrane moglo poskupjeti, Grgić kaže da je teško izdvojiti te da će doći do porasta svih cijena. "Doći će do porasta cijena, no pitanje je koliko će porasti. Moramo prihvatiti da je vrijeme jeftine hrane i pokazatelj jednog ekonomskog razvoja s malim udjelom izdvajanja za prehranu, a velikim udjelom izdvajanja za primjerice IT-usluge, iza nas. Moramo se odlučiti što želimo - imati hranu ili ne imati hranu", kaže.
Što se tiče Hrvatske, Grgić kaže da mi i s Rusijom i s Ukrajinom imamo vrlo malo vanjsko-trgovinske razmjene. "Hrvatska tako neće osjetiti neke velike posljedice", veli. Cijene na našem tržištu, dodaje profesor Grgić, diktiraju neke druge države; što se tiče pšenice i kukuruza, to su Njemačka i Francuska, a što se tiče mesa - Nizozemska.
Problem u cijenama mogao bi izazvati i skok cijena gnojiva, a Grgić kaže da će proizvođači doživjeti taj skok cijena inputa. "Cijena njihove proizvodnje će porasti, ljudi moraju jesti. Konačno će ipak sve to platiti potrošači", kaže. "Proizvođači moraju i u ovoj godini ići u proizvodnju, a to je prepoznalo i naše Ministarstvo poljoprivrede koje veću pozornost posvećuje proizvođačima nego potrošačima", kaže Grgić.
Upitan je li Hrvatska previše ovisna o uvozu te imamo li mi dovoljne količine pšenice i kukuruza za naše potrebe, Grgić kaže da imamo, no da je šteta da mi tu pšenicu i kukuruz izvozimo, umjesto da proizvodnja kukuruza završava u proizvodnji mesa, mlijeka, jaja, pa da taj dio izvozimo. "Izvozimo kukuruz jer je cijena kukuruza na svjetskom tržištu i prije pandemije bila dosta visoka. Ne možete nekoga primorati da taj kukuruz koji može prodati negdje na europskom ili svjetskom tržištu po puno višim cijenama ne izvozi", kaže Grgić, dodajući da nismo unutar države stvorili lanac ratarstvo-stočarstvo pa da tu zatvorimo tu proizvodnju.
Hrvatski proizvođači bore se problemima kako prodati svoje proizvode na domaćem tržištu. Grgić kaže da imamo velik broj proizvođača koji su usitnjeni i razjedinjeni što stvara probleme. Drugi problem su, navodi, potrošači. "Jedno je kada ih vi snimate na cesti, oni su domoljubi, kupuju domaće. Kada se spusti kamera, oni odlaze i kupuju ono što mogu sukladno svojim primanjima", kaže.
Profitirat će SAD, Kanada i Južna Amerika
Što se tiče stabilizacije cijene hrane, na koje je utjecala inflacija, prije toga pandemija, a sada i rat u Ukrajini, Grgić kaže da će sve ovisiti o Ukrajini jer mi ne znamo što će se dogoditi s tim tokovima roba i usluga. "Poslije toga, vrlo brzo će se stabilizirati, ali vjerojatno na jednoj višoj razini", veli.
Ivo Grgić u studiju Net.hr-a
Cijene kukuruza, pšenice i uljarica će vjerojatno porasti, no to ne znači da će cijene u maloprodaji porasti. U tom lancu, dodaje, imamo nekoliko njih koji se moraju nečega odreći. "Proizvođači moraju bolje gospodariti, trgovci moraju smanjiti svoje marže, a onda ćemo i mi potrošači reagirati pa ćemo ići kupovati naše proizvode - naravno ako su oni jeftiniji. Sve ostalo je priča za malu djecu", dodaje.
Upitan tko bi mogao "profitirati" u ovoj situaciji, Grgić kaže da su to sigurno Sjedinjene Američke Države, Kanada te dio Južne Amerike. "Oni su inače veliki proizvođači te su u posljednjih 10-15 godina malo maknuti. Ovdje govorimo o stanju danas u Ruskoj Federaciji, ali prije 15-20 godina, Rusi su bili neto uvoznici žita. Sada su postali neto izvoznici", kaže, pojašnjavajući da su Rusi svoje površine stavili u funkciju te da su se zbog blokada i sankcija koje su imali okrenuli domaćoj proizvodnji.
"Za očekivati je da će se kada se sve primiri, do stabilizacije cijena hrane doći za dvije-tri godine", kaže, dodajući da ne zna kolike će one biti. Europska unija je, dodaje, ionako najavila strašan zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji do 2030. godine. "Sad je pitanje hoćemo li nastaviti tamo ili ćemo ići sačuvati proizvodnju", rekao je Grgić, dodajući da se bez nekih stvari može, no bez hrane se ne može.
Što je još kazao o hrvatskoj poljoprivredi, revitalizaciji poljoprivrede u Ukrajini te utjecaju rata na poljoprivredu i cijene hrane, pogledajte u videu.
