Je li 'revolucija' HNB-a obična reklama i ćorak?

11.9.2012.
13:56
VOYO logo

Zatečena situacija govori da su stvarno rijetki oni kojima će se isplatiti mijenjati banke radi izmjene kamatne stope. Pa čak unatoč činjenici da je 90 posto kredita sklopljeno uz promjenjivu kamatu! Korisnici će, naime, vjerojatno bez veće koristi izgubiti vrijeme i živce, jer se troškovi penala, čija bi naplata ubuduće trebala biti zabranjena, gotovo poklapaju s troškovima otvaranja kredita u drugoj banci.

Naime, u udruzi Franak procjenjuju da bi se u tu avanturu isplatilo upustiti tek kad bi kamata u banci gdje imate kredit skočila za dva posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Imate trošak solemnizacije kredita, javnobilježničke takse i sve ostalo što se plaća prilikom ulaska u kredit. Vrijedi li stara procjena nekretnine za novu banku? Samo to vam može koštati do jedan posto kredita. Tih 1,5 do dva posto za zatvaranje se potroši u drugoj banci za otvaranje kredita", kaže nam član upravnog odbora udruge Franak, Damir Šlogar.

Tko će se u to upuštati, kad razloga za skok kamate od 2 posto nema, pita on. Referentne kamatne stope Libor i Euribor ne rastu, a kreditni rejting je, kako se da vidjeti iz ocjena agencija, stabilan, ističe. A ako kamate smiju rasti samo zbog vanjskih faktora, koje banke moraju objasniti korisnicima, ne mijenjaju li se onda uvjeti, a time i kamate, u svim bankama istovremeno?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jasno je zašto ne brinu zbog Vujčića

"A ako nema rasta kamate, ne vrijedi vam ukidanje penala, iako se želite prebaciti drugdje. Osim toga, sve banke na slične kredite imaju i slične kamate, kreću se unutar 0,5 posto", nabraja Šlogar.

To su sve pitanja koja bi mogla dati odgovor na pitanje zašto se banke ni najmanje ne brinu zbog ovog poteza novog guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, navodi Šlogar. Popust nije dovoljan, jer stvarni problem leži negdje drugdje - u maržama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kod nas su kamate rasle dok je Libor padao. I onda vam se događalo sljedeće: između 2005. i 2007. godine dok je Libor iznosio 1,5 posto, ugovarani su krediti s 4,5 posto kamata. Marža je, dakle, iznosila tri posto. Kasnije su kamate počele rasti, kao i švicarac, pa je u jednom trenutku, prije godinu dana, kamata iznosila oko 6 posto, a šestomjesečni Libor 0,05 posto. Zamislite taj rast!", računa Šlogar. A ni sad im nije puno lošije.

Marža im rasla 70-ak do 100 posto

"Trenutno je Libor 0,25, a ako banke imaju prosječnu kamatu od 5,5 posto - njima je marža oko 5,25 posto i rasla je 70 do 100 posto u odnosu na vrijeme kada je kredit ugovaran", dodaje Šlogar govoreći o zlatnom dobu kreditiranja oko 2007. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada i Hrvatska narodna banka bi se, po njemu, trebale ponijeti kao u Srbiji - decidirano reći bankama što smiju, što ne, narediti im da ne smiju dizati kamate i da se moraju ponašati po Zakonu o obveznim odnosima.

Signal promjena ili običan ćorak

Za člana našeg stručnog tima, Ivana Lovrinovića, ovo je mali, ali vrlo značajan pozitivan korak od strane HNB-a u zaštiti korisnika financijskih usluga. No, također navodi Srbiju za primjer jer je puno ranije i obuhvatnije pokrenula čitav niz takvih mjera u cilju unošenja reda glede zaštite prije svega građana i poduzeća na financijskom tržištu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mislim da je mjera signal koji može značiti promjenu. A ako se to ne desi onda je to ćorak", kaže on i objašnjava:

"Tehnički, riječ je o tome da ako su male razlike u kamatnim stopama značajnog učinka nema, jer je to procedura koja traži angažman i vrijeme. S druge strane postoji realna opasnost da naše četiri velike banke, koje imaju oko 70 posto tržišta, koordinirano djeluju i da tako dobru namjeru učine praktično beskorisnom", kaže Lovrinović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zabrana klauzule i normalan devizni tečaj

Po njegovom mišljenju, HNB i Vujčić bi trebali donijeti još važniju mjeru i odluku - da banka ne smije mijenjati kamatnu stopu prema korisnicima kredita dok ne uvjeri HNB i agenciju za zaštitu potrošača, gdje bi sjedili neovisni stručnjaci, da je to opravdano.

"Postoje opravdani i neopravdani razlozi i to je lako utvrditi. Do sada nisu imale obvezu govoriti HNB-u zašto dižu kamate, a najmanje korisnicima kredita, pa su bile u krajnje privilegiranoj situaciji. I kad se to ozakoni, nužno je provesti čitav niz mjera koje bi HNB morao donijeti pa onda tek reći da štiti klijente banaka. Među ostalim, izmijeniti devizni tečaj i zabraniti valutnu klauzulu, nakon što bi se postigao kompromisni dogovor o reprogramu kredita sklopljenih s klauzulom i to da bi se poboljšao status dužnika", ističe Lovrinović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključuje kako se hrvatske vlasti stalno pozivaju na Europsku uniju u svojim mjerama, bile one ekonomske, ekološke ili pravne, no da se u monetarnom sustavu samo udaljavamo od Europske centralne banke, jer ne štitimo korisnike financijskih usluga.

Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo