PRAVA ISTINA O PLAĆAMA U HRVATSKOJ: / Izlazak iz krize platili smo najskuplje od svih - razotkriven zabrinjavajući podatak

Vlada je prošloga petka donijela odluku o povećanju minimalne plaće za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto ili 131 kunu neto.

11.12.2017.
22:54
PIXSELL
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Minimalna plaća u Hrvatskoj od 2008. godine do danas je, prema podacima Eurostata, porasla za 14 posto – s 380 eura na 433 eura. Izraženo u kunama, bruto minimalna plaća je u tom razdoblju porasla za 19 posto – s 2747 kuna na 3276 kuna bruto. No i stručnjaci i obični ljudi, naročito oni koji su osuđeni raditi za minimalac, reći će da je taj iznos nedovoljan za iole normalan i dostojanstven život.

Neki ekonomisti, poput Drage Jakovčevića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smatraju da čovjeku u Hrvatskoj treba minimalno 5000 kuna da bi preživio. Sindikati, pak, traže da se iznos minimalne plaće poveća na 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće.

Plaće pale s 43 na 37 posto prosjeka zapadne Europe

Da su plaće u Hrvatskoj na granici izrabljivanja, pisao je portal novaczasve.com. U iznova aktualnom tekstu, prvotno objavljenom u rujnu, konstatira se da je Hrvatska izlazak iz krize platila, među ostalim, velikim padom plaća. Do krize 2008. godine razlika u plaćama između istoka i zapada EU smanjivala se, no taj je napredak tada zaustavljen. Iako su plaće pale i u drugim zemljama istočne Europe, najdramatičniji pad dogodio se upravo u Hrvatskoj gdje su plaće pale s 43 na 37 posto prosjeka zapadne Europe. Iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj sada je 3276 kuna, a u razdoblju od 2010. do 2012. ista je bila zamrznuta na 2814 kuna i počela je rasti tek 2013. godine. No, u razdoblju od 2010. do 2016. rast minimalne bruto plaće bio je svega 10,9 posto ili 306 kuna, dok je u istom razdoblju prosječna neto plaća bilježila veći rast.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca kazao je u rujnu za portal novaczasve.com kako HUP nije protiv rasta minimalne plaće sve do 50 posto prosječne plaće, ali prosječne plaće pojedinog sektora, a ne u cjelini.

"Budući da se minimalna plaća isplaćuje u realnom sektoru stav je HUP-a da bi se eventualno moglo razgovarati o tome da ona iznosi 50 posto prosječne plaće tog sektora, a ne prosječnih plaća u koje su uključene one iz javnih i državnih službi. HUP nije protiv porasta minimalne plaće i svi poslodavci koji za to imaju mogućnost slažu se s idejom porasta minimalne plaće, međutim činjenica je da njezin rast za neke industrije i dalje predstavlja problem", kazao je Majetić.

"Plaće u Hrvatskoj odraz su gospodarske nerazvijenosti"

Da bi se smanjilo zaostajanje plaća u istočnim zemljama, uključujući Hrvatsku, za onima u razvijenijim članicama EU, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch preporučila je povećanje plaća po stopama višim od inflacije i rasta produktivnosti. No, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije tu je preporuku ocijenio lošom.

"Trebalo bi biti jasno kako je nerealno očekivati da poslodavci plate više zaposlenike od troškova koje oni stvaraju. Ako se traži da poslodavac najmanje plati 5000 kuna za plaću i doprinose osobi koja stvori novu vrijednost u iznosu 4000 kuna, posve je jasno da je on neće zaposliti ili će njezin rad zamijeniti strojem. Drugim riječima, zakoni mogu prisiliti poslodavce da plate više svoje zaposlenike bez obzira na to što se nije povećala njihova proizvodnost, ali ne može prisiliti da zaposle više ljudi koji mogu uvjetovati stvaranje gubitka zato što su njihovi troškovi veći od prihoda koji oni ostvaruju", kazao je Bejaković za novaczasve.com.

Na zahtjeve sindikata da se podizanjem plaća popravi životni standard zaposlenih, Bejaković odgovara citatom američkog ekonomskog analitičara Henryja Hazlitta koji je još 1946. napisao kako mnogi ne vide da se i na cijene i na nadnice primjenjuju ista načela, odnosno da je nadnica, u stvari, cijena. Bejaković također smatra da su plaće u Hrvatskoj odraz gospodarske (ne)razvijenosti.

"Ako je naš BDP po stanovniku nominalno u 2014. godini bio oko 11,5 tisuća eura, u Sloveniji gotovo 18 tisuća, a u Njemačkoj više od 35 tisuće eura, onda bi trebali biti posve razumljivo kako nam plaće nikako ne mogu biti kao slovenske, a pogotovo ne kao njemačke."

Hrvatska i Mađarska u najlošijoj poziciji

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu kako se na kretanje plaća odrazila činjenica da je utjecaj krize na Hrvatsku bio najdulji i snažnije izražen nego u ostalim zemljama.

"Nerješavanje ili sporo rješavanje strukturnih problema zahtijevalo je prilagodbu gospodarstva putem interne devalvacije koja uključuje smanjivanje troška rada, a time i utjecaj na kretanje plaća. Stoga je pad razine prosječne plaće u Hrvatskoj u odnosu na prosječne u EU znatnim dijelom rezultat zaostajanja zemlje u brzini izlaska iz krize i dinamiziranju gospodarskog rasta u odnosu na druge, posebno nama slične tranzicijske zemlje", smatra Zvonimir Savić, makroekonomski analitičar HGK.

U HGK napominju da je ključ rješenja u ubrzanju gospodarskog rasta i povećanju produktivnosti jer se jedino time mogu stvoriti uvjeti za održiv rast plaća, ali i upozoravaju da je, prema kretanju produktivnosti od 2008. naovamo, Hrvatska uz Mađarsku u najlošijoj poziciji među tranzicijskim zemljama. Još dodaju da su 2008. jedino Slovenija i Hrvatska imale prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura, dok su u lipnju ove godine takvu bruto plaću uz Sloveniju (1.602 eura), Hrvatsku (1.091 euro) imale i Poljska (1.071 euro), Slovačka i Češka (1.081 euro), dok su prosječne bruto plaće i dalje ispod granice od 1000 eura u Mađarskoj (964 eura), Bugarskoj (525 eura) i Rumunjskoj (726 eura).

"Turizam obara rekorde, BDP raste, a plaće stoje"

Majetić iz HUP-a upozorava da je 2008. godine, s ulaskom u gospodarsku krizu, zaustavljena konvergencija plaća, a da je današnjui utjecaj na visinu plaća u Hrvatskoj imao nedostatak kvalificiranih radnika koji se javio s gospodarskim oporavkom.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kako je sindikatima neprihvatljivo da u vrijeme kada domaći turizam obara rekorde, a BDP raste još nije došlo vrijeme za rast plaća i oporavak radnika. Hrvatskoj, kaže Novosel, prijeti da ostane na europskom dnu s niskim plaćama, a na europskom vrhu po iseljavanju radno sposobnih građana. U SSSH smatraju da je povećanje minimalne plaće, a onda i plaća općenito, jedini način da se to stanje promjeni.

Bela Galgoczi, autorica istraživanja koje je proveo ETUC, upozorava kako nepostojanje konvergencije plaća nije samo pitanje socijalne nepravde za radnike na istoku, već ono ugrožava održivi rast i budućnost Europe.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali