Više je nego očito kako će uskoro sve poskupjeti pa će tako i kava postati luksuz od 20 ili 30 kuna. Hrvatska slovi kao jedna od najsiromašnijih zemalja Europske unije, a novinarski tim emisije Provjereno usporedili su lijepu našu s tri zemlje - Njemačkom, Irskom i Slovenijom.
Odabrali su trgovinu koja slovi za jednu od najjeftinijih u svim zemljama. Svi u ovom eksperimentu imali su isti popis namirnica. Zadatak je bio kupiti deset osnovnih namirnica: kruh, mlijeko, jaja, piletina, jabuke, krumpiri, brašno, ulje, tjestenina i kava.
Roman Rakić je u Irskoj potrošio 126 kuna i 60 lipa. Račun Helene Horvat iz Njemačke iznosi 121 kunu i 65 lipa, a Petre Čertanc iz Slovenije 116 kuna i 32 lipe. Račun iz Hrvatske, gdje je bila Ema Branica, plaćen je 122 kune i 49 lipa.
Cijene najjeftinije kod susjeda
Najskuplja po cijenama hrane u tom eksperimentu je Irska, potom Hrvatska, zatim Njemačka, a najjeftinija je Slovenija. ''Ja sam šokiran. Mislio sam da će biti barem 20 posto jeftinije u Hrvatskoj'', iznenađen je Roman.
Računi se razlikuju u nekoliko kuna, ali prosjek plaća u dvostrukim, trostrukim, pa čak i peterostrukim omjerima. ''Supruga ima peterostruko veću plaću nego u Hrvatskoj kao obična opća medicinska sestra'', otkriva Roman.
''Kada govorimo o terminima skupoće cijene hrane, cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je na razini 97 posto prosjeka EU-a, odnosno svega je tri posto niža nego što je prosjek u EU-u'', pojašnjava ekonomska analitičarka Marijana Ivanov.
Život u Irskoj
Roman Rakić u Irskoj živi sa suprugom i kćeri. On radi u trgovini, a žive tako da ne gledaju na svaki cent i od svakog mjesečnog primanja mogu uštedjeti.
''Od režija se plaća struja, voda se ne plaća u Irskoj. Znači kućanstva ne plaćaju vodu. Nema Holdinga kao u Zagrebu i takvih nekakvih čuda izmišljenih. Znači, plaća se struja, smeće i jedino što se ovdje plaća je nekakav oblik televizijske pretplate. To se ovdje zove TV licence znači kao dozvola za televiziju. I ona je 160 eura godišnje'', otkriva.
No, njihovi troškovi života veći su nego kod nas. Cijene nekretnina i najma su izrazito visoke. ''Nekretninu u kojoj živimo, da uzmemo istu tu kuću pod hipoteku kredit bismo platili nekih desetak posto jeftinije'', kaže Roman.
Standard u Njemačkoj
Cijena nekretnina i najma je daleko veća i u Njemačkoj, općenito cijena životnih troškova.
''Mi za stan plaćamo nekakav paušal u koji su uključeni voda, grijanje, grijanje vode, sva osiguranja za zgradu, usluge osobe koja održava zgradu i još pričuva za stan. I to sve mjesečno izađe oko 220 eura'', priča Helena Horvat. Dodajmo 40 eura za struju, još toliko za internet i 18 za TV pristojbu.
Helena je otišla iz Hrvatske prije šest godina, i to s titulom prvostupnika. Otišla je jer nije vidjela mogućnost napredovanja u domovini. ''Nažalost, to u Hrvatskoj nigdje nije priznato i to me jako žalosti jer ta država koja mi je omogućila taj preddiplomski ne smatra ga dovoljno dobrim, a neka druga država ga kompletno priznaje. Konkretno, ja sam završila geodeziju i geoinformatiku i ovdje sam bila kompletni inženjer. A u Hrvatskoj bih bila bachelor nečega. I ne bih mogla s tim nešto raditi'', kaže.
Vaučeri u Sloveniji
Petra Čertanc u Sloveniji živi više godina nego u domovini. Otišla je na studij i ostala. ''Mi smo peteročlana obitelj, grijemo se na struju, imamo dva kompjutera u kući, perilicu rublja, sušilicu rublja. Dakle, sve što imamo, imamo na struju i taj neki godišnji trošak dođe malo više od sto eura, nekih osamsto kuna mjesečno. Onda raspodijelimo kroz cijelu godinu. Po zimi više, po ljeti manje'', kaže.
Još k tome dodajmo 60 eura za vodu i odvoz smeća. Govori da su cijene nekretnina otišle su u nebo i većina mladih u Ljubljani ne može si priuštiti kupnju stana, iako je kamata na stambene kredite do 1 i pol posto.
''Vlada je naznanila da dolaze energetski vaučeri koje dobiva sedamsto tisuća Slovenaca u iznosu od 150 eura. Dakle, dobit će svi umirovljenici čija je mirovina niža od tisuću eura, sve velike obitelji koje imaju troje djece ili više, i svi oni koji su socijalno ugroženi. To će dobiti samo jedanput, trošarine mislim da idu dolje, odnosno vlada ih je zamrznula do travnja'', govori Helena.
'Struktura hrvatske ekonomije mora se promijeniti'
No, u tim zemljama se živi bolje jer imaju veća primanja nego u Hrvatskoj.
"Minimalna plaća ugovorena za 2022. godinu iznosi u netu 3750 kuna, a godinu ranije iznosila je 3400 kuna. Na drugoj strani kad je podatak recimo za medijalnu plaću za studeni mjesec 2021. godine kaže da je medijalna plaća iznosila u netu 6149 kuna'', kaže predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever.
No, nemaju svi Hrvati takva primanja, pa čak ni ova minimalna od 3700 kuna. ''Umirovljenici s 2600 ili 2700 kuna mirovine, njihov udio troška hrane se penje na više od 40 posto u jednome mjesecu i trošak stanovanja preko 30. Građani su prisiljeni odricati se na svim drugim područjima, a na kraju krajeva čak i na području hrane da bi mogli podmirivati redovite troškove koji im dolaze za stanovanje'', ističe Sever.
Čak 70 posto mjesečnih primanja odlazi na osnovne životne troškove, a poskupljenje tek slijedi. ''Nama teško da ima pomoći ako se struktura hrvatske ekonomije ne promijeni'', upozorava analitičarka Ivanov. Pojašnjava kako ne stvarano dodanu vrijednost, a bavimo se gotovo isključivo turizmom.
