Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat u ponedjeljak je najavio novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite putem APN-a. Država ove godine planira utrošiti 50 milijuna kuna za subvencije.
Javni poziv za dostavu ponuda banaka trebao bi biti objavljen 16. veljače, a Agencija za promet nekretnina bi zahtjeve građana zaprimala od 21. ožujka. Ovo je informacija koja se dugo čekala. Neki već sada u niskom startu čekaju trenutak kad će se moći prijaviti za subvencije, koje iznose od 30 posto rate kredita u velikim gradovima, do 51 posto u nerazvijenim područjima. Potražnja za stanovima je još veća, a po poznatom zakonu ponude i potražnje, to uvijek podiže cijene.
Ali, cijene nekretnina u Hrvatskoj već neko vrijeme bujaju. Prema podacima Eurostata, one su u trećem kvartalu prošle godine bile devet posto veće, nego u istom razdoblju 2020. Usporedbe radi, u drugom kvartalu su cijene kuća i stanova bile 6,5 posto veće nego godinu ranije. Kao jedan od krivaca za rast cijena, često se apostrofiraju upravo subvencije APN-a. Agenti za nekretnine tvrde da tek treba vidjeti pravi utjecaj APN-a na tržište. To će biti teško, jer cijene, ističu – kontinuirano rastu.
"Vidjet ćemo kako će to biti odsad. Dosad se pričalo o APN-u, a sad ćemo vidjeti kakva će biti reakcija, nakon što je stvarno objavljen natječaj i nakon što kupci, koji dosad o tome nisu razmišljali, krenu u potragu. Jako je teško reći kakav će biti utjecaj APN-a u sljedećim mjesecima. Činjenica je da je potražnja veća od ponude i bez APN-a. APN nam u ovom trenutku sigurno neće donijeti smanjivanje cijena, ali bi mogao donijeti njihov rast. Uvijek je to ista priča", rekao je za Net.hr direktor agencije Opereta, Boro Vujović.
Stvaranje pomutnje na tržištu
Ističe kako je ograničeni vremenski period najveći problem u cijeloj priči. Država je, rekli smo, osigurala 50 milijuna kuna, no one će se dijeliti po principu "tko prvi, njegova djevojka." S druge strane, procedura dobivanja subvencioniranih kredita je puno sporija nego kod običnih kredita. Iz agencije Moj dom nekretnine poručuju da su već počeli potpisivati predugovore za kupoprodaju stana uz subvencije s krajnjim rokom isplate u srpnju ili kolovozu, upravo zbog procedure.
"Mi već ponavljamo godinama, ali nas se ne sluša. Subvencije su dobre i taj pozitivan utjecaj na građanstvo je dobar. No, velik je problem što one traju kratko, jednom ili dvaput godišnje, zbog čega naprave pomutnju na tržištu i povećaju cijene, gdje prodavatelji iskoriste tu situaciju. To je najveći problem subvencija", tvrdi Filip Kokić iz agencije Moj dom nekretnine.
Dodaje da bi utjecaj na cijene nekretnina bio puno manji da subvencije traju čitavu godinu. Smatra da bi se na taj način skratila i procedura dobivanja kredita, zbog koje, ističe njegov kolega Vujović, "prodavatelji nisu spremni ni na kakve korekcije, nego prodaju po punoj cijeni."
"To je stara mjera napravljena u trenutku kad tržište nije funkcioniralo na način kako funkcionira danas. Pričali smo o tome može li taj zakon biti bolji. Njegova ideja je dobra u smislu kad se krenulo s tim, bila je ideja da se zaustavi iseljavanje mladih time da će im se omogućiti lakša kupovina nekretnine i ostanak ovdje. Onima, koji su zadnjih godina tu mjeru iskoristili, je to dobro, jer su kupili nekretninu po nižoj cijeni od današnje, plus što im država plaća dio rate kredita određeni broj godina, ovisno o visini subvencije i osobnom statusu. Mjera u ovom trenutku sigurno ne djeluje na zaustavljanje rasta cijena", tvrdi Vujović.
Cijene su i dalje u porastu
Cijene su, upozoravaju posrednici nekretninama, i dalje u porastu. "Starogradnja u Novom Zagrebu dostiže 2000 eura, što je ogroman skok naspram ranijih godina. Centar grada je poprilično skup, bez obzira na potrese. Zgrade koje su dobro prošle, zadržavaju svoju cijenu. Što se tiče novogradnji, ne mogu se naći za manje od 2250 eura po kvadratu, a pričamo o laganoj periferiji. Sve što je bliže centru, to su cijene zaista ogromne. Građevinari nemaju potrebu uopće oglašavati nove projekte, jer sve prodaju još u gradnji. Događa se da i oni koriste tu situaciju i podižu cijene ljudima koji su već kaparili pod izlikom poskupljenja materijala za gradnju", ističe Kokić.
On upozorava da subvencije kredita putem APN-a nisu jedini faktor rasta cijena. Tu su još epidemija koronavirusa, sa svim svojim ekonomskim posljedicama, a Zagreb i središnja Hrvatska su specifični zbog potresa, koji su u jednoj mjeri osakatili ponudu. Direktor Moj dom nekretnina upozorava da se u ovakvim situacijama rađa strah od inflacije, odnosno od toga da će sav ušteđeni novac propasti.
"U tom trenutku, kad ljudi imaju strah od inflacije, kreću svoja sredstva stavljati na sigurno. Što prosječnom Hrvatu prvo padne na pamet kad treba negdje staviti svoje novce koje je uštedio? Nekretnina. I to je cijela priča. Sad se upravo to događa. Ne zna se što će se dogoditi. Pogledajte cijene plina, stalno se radi velika pomutnja. Ljudi se boje da će izgubiti svoj novac, ono što su se trudili uštedjeti, staviti sa strane za crne dane. Sad ih je strah da će im to pojesti inflacija, pa ulažu u nekretnine", pojasnio je Kokić.
Strah od inflacije
Strah od inflacije, uz sebe među dijelom građanstva veže i strah od eura. Već se zna kako bismo od 1. siječnja 2023. trebali uvesti euro. Mnogi se građani pribojavaju rasta cijena, kojeg su, pak, za svoje usluge neki poduzetnici već najavili. Pitanje je kako će to utjecati na tržište nekretnina, jer je 2023., slučajno ili ne, posljednja godina u kojoj su predviđene subvencije stambenih kredita; naravno, pod uvjetom da se nešto u međuvremenu ne promijeni. Iako se čini kako subvencije APN-a u ovakvoj situaciji nalikuju kao gašenje požara benzinom, Kokić upozorava da je tržište nekretnina u Hrvatskoj i prije ulaska u EU pratilo europski standard kretanja cijena. One su uostalom, uglavnom i izražene u eurima.
"S obzirom na inflatorna kretanja, ne očekujem da bi se cijena trebala smanjivati. Najveći je problem toga što pada vrijednost novca, dosta ga je odštampano u zadnje vrijeme. Imamo drugi problem, ako jako naraste vrijednost potrošačke košarice, malo će novca ostajati ljudima za plaćanje rata kredita. To su neka pitanja koja će se otvoriti u narednom periodu", ističe Boro Vujović, koji smatra da država ne bi trebala ići u bilo kakve intervencije na tržištu ili smanjivati porez na nekretnine, kao što to planira učiniti s PDV-om na plin.
"Bilo kakva intervencija države na slobodno tržište nije dobra. Premali je porez na prodaju nekretnina koje se prodaju preko APN-a, tako da se tu ne može smanjivanjem cijena utjecati na tržište. Tih tri posto je zanemarivo. Tu je pitanje može li se nekom drugačijom politikom stanovanja utjecati na to da se ljudima pomogne ili olakša kupnja nekretnine", istaknuo je on.
Zbog inflacije, ističu posrednici, 2022. je teška i nezahvalna za prognoziranje. Rast cijena stanova i kuća će, ističu, više ovisiti o inflaciji, nego o APN-u. Vujović ne očekuje smanjenje cijena, dok Kokić zaziva njihovu stabilizaciju, jer je ovakav rast neodrživ.
