Novi Zakon o HRT-u, koji uskoro ulazi u saborsku proceduru, i ubrzana digitalizacija mogli bi komercijalne televizije i tiskane medije dovesti do najveće krize kojom će se ugroziti željeni održiv pluralizam medija, upozoravaju poznavatelji hrvatske medijske scene.
Najveće pritužbe odnose se na prostor za propagandne poruke i pretplatu. Točnije, Hrvatska televizija je po pitanju prostora za medijsko oglašavanje rekorder u odnosu prema europskim državama, kao i visini pristojbe kojom prednjači u europskoj konkurenciji.
Dok je zapadnoeuropski prosjek u oglašivačkom udjelu televizija od 30 do 40 %, u Hrvatskoj se penje čak na 70 posto, a 30 posto se odnosi na HRT. Kad je, pak, u pitanju tv pristojba HRT-ova je i do četiri puta viša nego u europskim državama i iznosi 1,5 posto BDP-a po glavi stanovnika.
Iz Udruge komercijalnih televizija upozoravaju kako veličina javnog nakladnika vodi k nepravednu tržišnom natjecanju, te da je HRT-ov proračun, s pristojbom i oglašavanjem, i do pet puta veći nego kod komercijalnih konkurenata.
"Javna televizija uništava cijene oglašavanja. HTV je u 2009. od bruto vrijednosti od 1,367 milijardi kuna uspio zadržati samo 200 milijuna kuna neto, dakle otprilike 1,167 milijardi kuna izgubljeno je", upozoravaju iz Udruge. Digitalizacijom će HRT dobiti još dva kanala i ako im se novim Zakonom ne smanji prostor za oglašavanje, medijskom tržištu u Hrvatskoj prijeti slom.
"Naši zakoni kojima se uređuje medijska scena nimalo ne anticipiraju realan način korištenja medijima, razvoj izdavaštva kao industrije, nekmoli mogućnosti hrvatskoga gospodarstva, a time i oglašivačke industrije", prokomentirao je za Večernji list potpredsjednik Udruge novinskih izdavača Marjan Jurleka.
Prema njegovim riječima, novi Zakon o HRT-u priprema Ministarstvo kulture koje se uopće ne brine o medijskoj industriji i pluralizmu medija. Kada su kaže, prošle godine u Ministarstvo kulture poslali prijedloge rješenja za spas izdavačke industrije, ta državna ustanova ih je samo uputilo na Ministarstvo financija.
"Tako je ministar Šuker, a da to uopće nije znao (niti, vjerojatno želi) na svoja leđa preuzeo i brigu o medijskoj sceni u Hrvatskoj", kazao je Jurleka za Večernjak ujedno upozoravajući da je, ako sve dovedemo do apsurda, moguć scenarij po kojem ćemo u EU ući sa sjevernokorejskim medijskim modelom u kojem postoje samo državni mediji.
