Da cijene svega idu gore je stara vijest, no začudo to nije jedina loša vijest za proizvođače. Ukoliko se i odlučite izdvojiti novac za neki proizvod postoji mogućnost da ćete se načekati dok vam isti dođe u ruke.
Najviše su to na svojoj koži osjetili kupci novih automobila jer će neki od njih svoje limene ljubimce čekati i dulje od godinu dana. Ni situacija s elektronikom nije puno bolja, a prije nekoliko dana smo mogli čitati i kako je robna kuća Ikea u Zagrebu poluprazna. Da je stvarno riječ o problemu na globalnoj razini govore i nedavne izjave s vrha Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
"Zastoji u globalnoj trgovini više su rezultat skoka potražnje nego zastoja u lancu opskrbe“, rekao je u ponedjeljak ekonomist WTO-a Rober Koopman dodavši da su potrošači u uvjetima pandemije nastavili trošiti uglavnom na robu, zaobilazeći usluge, budući da nisu mogli ili htjeli izlaziti u restorane ni ići na odmor.
"Prekomjerna potražnja vjerojatno objašnjava dvije trećine do tri četvrtine vidne nestašice u trgovini robom“, dodao je Koopman.
Inflacijska atmosfera
No da stvari nisu baš tako jednostavne objašnjava nam ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković koji tvrdi da se radi o zastarjelim podacima.
"Podaci su stari zbog vremenskog jaza u prikupljanju i obradi podataka. Inflacija je sada na strani ponude i potražnje. Riječ je o općoj inflaciji. Stvorena je inflacijska atmosfera. Smatra se da je u redu podići cijenu“, kaže nam Vušković.
"Psihološko dizanje cijena je sada ključna varijabla koja dovodi do rasta cijena. To smo željeli izbjeći. Nismo uspjeli. Sada smo u opasnoj zoni, a za dva dana Državni zavod za statistiku (DZS) će objaviti da je rast inflacije od 6%. Trebalo je ranije preventivno djelovati, sada moramo korektivno. Očekujem brzu reakciju Vlade, a potom ukoliko je potrebno i mjere monetarne vlasti“, tvrdi.
Stabilizacija u drugoj polovici 2022.
WTO je u listopadu prošle godine prognozirao popuštanje ogromne potražnje za robom početkom 2022., ali ubrzo se pojavila nova varijanta koronavirusa omikron koja se počela širiti u drugoj polovini studenoga, ponovno ograničivši gospodarske aktivnosti.
"Prilično sam uvjeren da ćemo u iduća tri ili četiri mjeseca svjedočiti popuštanju inflatornih pritisaka, i to za većinu robe i pod pretpostavkom da neće biti novog geopolitičkog ili zdravstvenog šoka“, rekao je Koopman ističući kako vodeći američki pokazatelji, poput rezervnih brodova u lukama i cijena rabljenih automobila, pokazuju popuštanje pritiska. S druge strane, neke su kompanije ipak upozorile da su trgovinski kanali toliko začepljeni da će se poslovanje možda normalizirati tek krajem iduće godine.
Vušković objašnjava kako stabilizacija tržišta sada ovisi o drugim faktorima koji nisu u našoj domeni.
"To su sve vanjski rizici. U prvom redu potencijalni rat Rusije i Ukrajine, novi sojevi virusa i kibernetički napadi na velike multinacionalne kompanije koje kotiraju na burzama. Više nego ikada je potrebno osigurati zdrave stope ekonomskog rasta. To ćemo uspjeti ukoliko izbjegnemo navedene rizike. Tada će i inflacija biti zaustavljena, a potom i u drugoj polovici 2022. tržište bi se trebalo stabilizirati“, rekao je.
Europa više ne želi ovisiti o azijskim zemljama
Prvi koji su osjetili poremećaje u lancu opskrbe su automobilska industrija i logistički sektor koji se, prema tvrdnjama iz WTO-a, prilagođava prelijelazu proizvodnje iz Kine u Vijetnam, Maleziju ili Indoneziju. Što se tiče proizvodnje automobila ona je jedna od najvećih žrtava zastoja uzrokovanog pandemijom koronavirusa, a ključ svega su čipovi, odnosno poluvodiči.
U vrijeme prvog zatvaranja 2020. godine, kada je stala proizvodnja u tvornicama automobila, elektronička industrija suočila se s povećanom potražnjom za mobitelima, televizorima, računalima, igricama i kućanskim aparatima od strane kupaca koji su se našli u karanteni, a koji su preselili svoju kupovinu u online svijet. Proizvođači čipova preusmjerili su tako svoju opskrbu elektroničkoj industriji, koja je pokazala spremnost da plati više te je autoindustrija ostala "kratkih rukava“. S obzirom da ogromna većina čipova dolazi s azijskog tržišta najpogođenije su bile europske marke.
Kako bi zaštitila svoje proizvođače, Europska unija je proteklog tjedna objavila plan vrijedan gotovo 43 milijarde eura. Cilj ovog plana je da EU postane veliki proizvođač mikročipova u pokušaju da ublaži svoju ovisnost o azijskom tržištu. Stoga je donesen i Zakon o čipovima.
Dobar potez EU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su čipovi u centru globalne tehnološke trke i osnova modernih ekonomija te da će Zakon o čipovima povezati istraživanja, dizajn, testiranja i koordinirati ulaganja EU-a i pojedinačnih država.
Države EU-a sada imaju samo devet posto globalnog tržišnog udjela proizvodnje poluvodiča, a cilj plana je povećanje na 20 posto do 2030. godine. Pošto se očekuje da će se i proizvodnja na globalnom tržištu udvostručiti u isto vrijeme, plan predviđa četverostruko povećanje trenutne proizvodnje EU-a. Da je to dobar strateški potez EU smatra i Vušković.
"Ukoliko uspijemo osigurati autarkičnost proizvodnje čipova, Europa više neće biti ovisna o čipovima iz azijskih zemalja. Nestašice čipova bi potom nestale, a Europa bi mogla zadovoljiti potrebe domaćih proizvođača koji su u visokoj tehnologiji. Čipovi i elektronički sklopovi se svugdje ugrađuju, ne samo u automobilskoj industriji već i u računalima, televizorima te ostalim uređajima koje koristimo u svakodnevnoj upotrebi“, zaključio je.
