Početkom srpnja, komičarka Sarah Silverman te autori Rihard Kadrey i Christopher Golden podigli su tužbu saveznom sudu u San Franciscu protiv Metaplatformsa i OpenAI-ja.
U tužbi navode da su Meta i OpenAI neovlašteno koristili sadržaj njihove knjige, zaštićen autorskim pravila, za jezičnu poduku robota za chat odnosno, za poduku umjetne inteligencije, a naveli su i dokaz da je, prema anonimno otkrivenim podacima o poslovanju kompanija s umjetnom inteligencijom, otkriveno kako je njihov rad korišten bez dozvole.
Istog mjeseca na noge su se digli i američki filmski i TV glumci, koji su pokrenuli štrajk protiv moćnih studija, tražeći bolje uvjete rada, veće plaće i, između ostalog, bolju zaštitu od prijetnji umjetne inteligencije.
Prošle godine, pak, umjetničku zajednicu razbjesnio je slučaj kada je program generativne umjetne inteligencije nacrtao psa stilom karikaturistice Sarah Andersen te nimfu stilom ilustratorice Karle Ortiz. Radovi su to koje je umjetna inteligencija izradila bez pristanka autora čiji je stil kopiran, bez obavijesti o tome koga se kopira i bez naknade izvornom umjetniku.
Podignuta je tužba sa željom da se uspostavi pravni presedan koji regulira generativne programe koji kopiraju stilove umjetnika odnosno, da umjetnici daju dozvolu za kreiranje radova na taj način, uz primjerenu naknadu.
Je li silno nezadovoljstvo i pozivanje na kršenje autorskih prava u slučaju umjetne inteligencije opravdano? S jedne strane da, s druge ne, smatra Davor Aničić, direktor Velebit AI i stručnjak za umjetnu inteligenciju.
'Sve je mutnija granica'
"Stvar je u tome da autorska prava nisu predvidjela ovakav tehnološki detalj i novitet. Sudska praksa će pokazati je li moguće utužiti. S druge strane, stvara se nova vrijednost temeljem sadržaja koji je netko drugi stvorio i imalo bi smisla da je to pravno pokriveno, da se nadoknadi nekome to nešto što je stvorio", kaže Aničić napominjući da je pitanje stila ipak problematično.
"Autorsko djelo se, između ostalog, sastoji od stila i sadržaja. Netko može uzeti samo stil. Netko ima jako prepoznatljiv stil i to se može raspoznati, pa nije svejedno kad se traži da netko nešto napiše ili nacrta u nečijem stilu, ali mnogi nemaju prepoznatljiv stil. Krene li se štititi stil, primjerice u glazbi gdje je puno sličnih stvari, i ako se primjerice ne držimo pravila o broju tonova, kako je propisano, doći ćemo do toga da sve može ličiti na nešto", upozorava napominjući da je to na dugi rok neprimjenjivo te da će se ljudi morati dogovoriti o budućem konceptu autorskih prava, jer će biti sve više slučajeva kada čovjek i umjetna inteligencija zajedno kreiraju.
Koncept autorskih prava postaje besmislen?
Kao primjer navodi pisanje koda, koji je također autorsko djelo. Čovjek može kod djelomično napisati, a zatim ga "istrenirani stroj" može doraditi. Tko je tu nositelj autorskih prava, pita se Aničić. Navodi i primjer fotografije, gdje je "simbioza" čovjeka i umjetne inteligencije odavno prisutna.
"Već u samom aparatu imate umjetnu inteligenciju koja je stabilizirala sliku, popravila boju. Gdje je granica između slike i umjetne inteligencije? Fotografi dobro znaju koliko je tehnologije ušlo u njihov posao", kaže Aničić navodeći i primjer dva zanimanja u kojima su autorska prava gotovo šutke nestala.
"Danas je jasno da je nestala granica kod prevođenja i lekture, a isto su podložne autorskom pravu. Pita li danas netko lektore i prevoditelje gdje je njihovo autorsko pravo? To su isto stvari koje se danas rade strojno, naročito u engleskom jeziku", navodi.
Umjetna inteligencija i 'zaglupljivanje' djece
Na pitanje, kako bi sve ovo moglo utjecati na obrazovni sustav, Aničić kaže da se obrazovni sustav našao u problemima već samim ulaskom u digitalni svijet te da će prisutnost umjetne inteligencije učiniti dodatni pritisak da se obrazovni sustav mora značajno promijeniti.
"Sigurno će dobiti na snazi odgovaranje na licu mjesta, a smanjit će se uloga zadaća. Manje će se raditi doma, više uživo, online, gdje će biti moguće kontrolirati. Cilj je da čovjek prođe kroz proces stvaranja i s druge strane, da dijete stvara zajedno s umjetnom inteligencijom", kaže Aničić.
Kao prednost navodi umjetnu inteligenciju kao "personaliziranog učitelja" koji je sveznajući i može dati odgovor na brojna pitanja. Kaže i kako će se brzina učenja sigurno promijeniti.
"Hoće li se djeca zaglupiti ili postati pametnija, ovisi o njima i o nama, ali otvara i brojne mogućnosti", kaže Aničić te zaključuje kako bi autorska prava mogla biti jedna od tema za koju buduće generacije naprosto - neće biti briga.
Zaštita autorskih prava i izuzetci
Međutim, dok su autorska prava još uvijek tema, upitali smo za mišljenje i Državni zavod za intelektualno vlasništvo, u kojem su nam rekli da propisima iz područja autorskog prava na razini Europske unije, a samim time i propisima iz područja autorskog prava Republike Hrvatske, još uvijek izrijekom nisu uređena otvorena pitanja povezana s umjetnom inteligencijom, uključujući i pitanje kome se priznaje zaštita nad djelima nastalim umjetnom inteligencijom.
"Ono što je u ovom slučaju važno za istaknuti je da, neovisno o tome koristi li djela zaštićena autorskim pravom fizička odnosno pravna osoba ili tehnologija koju koristi umjetna inteligencija, potrebno je poštovati postojeći pravni okvir za autorska prava („Narodne novine“ broj 111/2021, dalje: ZAPSP) koji autorska prava uređuje kao isključiva prava autora", kažu u Zavodu za intelektualno vlasništvo.
"To znači da autor ima pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja, a za svako korištenje autorskog djela potrebno je od nositelja autorskog prava tražiti odobrenje za korištenje tog djela (ugovorom, davanjem odobrenja ili dozvole za korištenje ili drugim pravnim poslom)", dodaju, napominjući da postoje odstupanja od tog pravila, odnosno slučajevi kada je autorska djela moguće koristiti bez odobrenja autora, a ponekad i bez plaćanja naknade.
"Slijedeći odredbe međunarodnih ugovora, ZAPSP-om su uređene i nezaštićene tvorevine odnosno tvorevine koje nikada nisu niti uživale zaštitu autorskim pravom, kao što su dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija (primjerice rezultat nogometne utakmice ili vremenska prognoza), ideja i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa i dr.", kažu u Zavodu.
Potrebna je dozvola
Kako ne bi došlo do povrede autorskog prava u obliku kako je trenutačno definirano, a kada je u pitanju umjetna inteligencija, potrebno je da oni koji upravljaju umjetnom inteligencijom od nositelja autorskog prava ishode odobrenje, ako umjetna inteligencija kao izvor odnosno input za stvaranje proizvoda i usluga upotrebljava sadržaje zaštićene autorskim pravom, kažu u Zavodu.
"U nedostatku takvog odobrenja, dopušteno je kretati se u okvirima već spomenutih iznimaka i ograničenja autorskog prava, potom djelima u javnoj domeni poput primjerice knjiga ili fotografija čija je zaštita autorskim pravom istekla kao i nezaštićenim tvorevinama", kažu u Zavodu za intelektualno vlasništvo napominjući kako je od travnja 2021. u zakonodavnoj proceduri u institucijama EU-a i Akt o umjetnoj inteligenciji kao prvi sveobuhvatni propis na razini EU-a o toj temi.
POGLEDAJTE VIDEO Umjetna inteligencija napisala propovijed
