Prije 71 godinu na današnji dan Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je deklaraciju kojom je predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Riječ je o dokumentu koji je udario temelj Europske unije.

Branimir Vidmarović, analitičar za vanjsku politiku, komentirao je za HTV današnje stanje u Europi, ali i u godinama koje dolaze.

"Postoji odgovornost čelnih ljudi, što se tiče nesnalaženja i nejedinstva u pandemiji, ali ne može se doći do odgovornosti na osobnoj razini čelnih ljudi jer se radi o institucionaliziranom pristupu, pogotovo kod sklapanja ugovora s proizvođačima cjepiva", rekao je Vidmarović za HTV.

PLENKOVIĆ POZVAO HRVATE DA NASTAVE RADITI NA EUROPI MIRA: 'Suočavajamo se s najvećim globalnim izazovima od 2. svj. rata'

Nesnalaženje čelnika EU-a za vrijeme pandemije

Vanjskopolitički analitičar dodaje kako će se tegobe kasnije utvrđivati i da će biti teško pokazati prstom u nekoga te reći da je on kriv. Upitan o tome koliko je pandemijsko nesnalaženje čelnika EU-a dodatno udaljilo dio građana od same ideje Unije, Vidmarović veli da postoji jedna iznenađujuća stvar.

"Istraživanja stavova građana Europe pokazuju da oni prepoznaju probleme poput manjka solidarnosti ili neučinkovite reakcije, ali ideju o EU-u smatraju dobrom i da je treba nastaviti", kaže.

'Treba računati na Covid migrantske valove u potrazi za cjepivima'

Počela je "Konferencija o budućnosti Europe" koja je zamišljena kao forum za povezivanje građana Europe, civilnog društva i europskih institucija. Cilj je da Europljani kažu kako upravljati Unijom i kakvu Uniju žele. Branimir Vidmarović kaže da građani mogu online sudjelovati sa svojim idejama te da je odaziv za sada malen. No, on vjeruje da će se više građana odazvati. Konferencija će trajati godinu dana.

"Europske elite nisu spremne za to. Strahuju da bi prevelika participacija građana mogla narušiti postojeću strukturi i to bi odvelo ili prema populizmu ili federalizmu i narušilo bi postojeće stanje. To je osluškivanje pulsa građana", kazao je Vidmarović. Upitan trebamo li očekivati ambiciozne i na koncu provedive odluke i zaključke, Vidmarović odgovara:

"Birokratski jezik Europe dosta je suzdržan, prioritet su zelena ekonomija, zeleni razvoj, održivi razvoj, borba protiv pandemije, učvršćivanje općeg javnog zdravstva. Kasnije će na red doći i migracije, pogotovo kada se uspostavi da je lošija situacija u manje razvijenim zemljama. Trebamo računati i na Covidne migrantske valove, u potrazi za cjepivima. Pitanje je i daljnja financijska budućnost Europe. Na kraju će nas sve čekati, veći porezi jer će trebati sve pokriti", navodi analitičar.

Stabilnost u jugoistočnoj Europi

Vidmarović je komentirao i osnaživanje EU-a na globalnom planu. Kazao je da bi on oživio Helšinski proces iz 1995. i sazvao Helšinsku konferenciju 2, gdje bi pozvao SAD, Rusiju, zapadni svijet, ali i Kinu te zajednički definirao pravila ponašanja, postupanja i da bi ovaj put dodao zelenu agendu i kibernetičku sigurnost.

Analitičar vjeruje da bi se tako Europa ponovno našla u veoma konstruktivnom i pozitivnom fokusu kao sila koja pomaže definirati odnose budućnosti. Osvrnuo se i na stabilnost u jugoistočnom dijelu Europe pa rekao da je razina stabilnosti u tom dijelu kontinenta zadovoljavajuća.

"Problemi su unutarnje prirode - politikantstvo, klijentelizam, korupcija, manjak transparentnosti, manjak vladavine prava. To su procesi koji će se morati izgladiti. Hrvatska u tom smislu mora biti konstruktivna, mora predlagati dobre prakse, upozoravati na ono što je loše i promovirati miroljubivo rješavanje graničnih sporova", zaključio je Branimir Vidmarović za HTV.