Broj novozaraženih koronavirusom sve je veći. Dnevno tako redovito bilježimo iznad tisuću, a ponekad i iznad dvije tisuće novozaraženih. Zabrinjava činjenica da sve više obolijevaju mlađe generacije, u dobi između 15 i 24 godina.
Za mlađe je najveći rizični faktor debljina. Svi mlađi koji su umrli imali su dvije zajedničke karakteristike - nisu bili cijepljeni i bili su pretili. Od lipnja Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje cijepljenje djece u dobi 12 i više koja imaju kronične bolesti koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19 u što svakako ulazi i debljina.
Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika
Prosječni indeks tjelesne mase za oba spola iznosi između 18.5 i 24.9 kg/m2. No, podaci HZJZ-a pokazuju kako mlađa populacija u Republici Hrvatskoj prelazi te vrijednosti, iako s dobi ono opada.
Usporede li se podaci hrvatskih učenica i učenica u istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika, HBSC, s ostalim zemljama uočljivo je kako su hrvatski jedanaestogodišnjaci i trinaestogodišnjaci u kategoriji zemalja s indeksom tjelesne mase većim od prosjeka.
Kod učenica taj problem nije toliko izražen koliko kod učenika. Hrvatske se učenice tako nalaze iznad prosjeka, i to za 3,2 % u dobi od 11 godina, za 4,9 % u dobi od 13, odnosno ispod su prosjeka za 1 % u dobi od 15 godina.
45.430 mladih još nije primilo drugu dozu
Prema recentnim podacima o cijepljenju utrošeno je 3.510.623 doza cjepiva, a cijepljeno je 45,97 posto ukupnog stanovništva, odnosno 55,12 posto odraslog stanovništva.
Pogledamo li recentne podatke o cijepljenju kod mlađih populacija vidljivo je kako i dalje postoji prostora za napredak. Između 12 i 14 godina cijepljeno je 0,6 posto, između 15 i 19 godina 16,9 posto, između 20 i 24 godina 32, 9 posto, a između 25 i 29 godina 43,6 posto. Pogledamo li podatke cijepljenosti s dvije doze vidljivo je kako su ti podaci još manji - sveukupno je s dvije doze cijepljeno 151.395 mladih osoba, odnosno 45.430 manje nego s jednom dozom.
Podaci o cijepljenju kod mlađih dobnih skupina
Zašto se mladi ne žele cijepiti?
Mladi smatraju kako oni imaju uglavnom blaže kliničke slike odnosno uglavnom su bez znakova bolesti ili imaju blage znakove bolesti, što i je istina. Upravo zbog toga nisu toliko uplašeni za svoje zdravlje te nemaju taj jedan motiv za cijepljenje koji je izrazito važan u odluci o cijepljenju kod osoba starije životne dobi.
"Ključni razlozi zbog kojih se mladi odlučuju na cijepljenje vezani su uz mogućnost slobodnijeg putovanja, posjećivanja koncerata i drugih mjesta okupljanja, no to nikako nisu jednako važni razlozi za cijepljenje za pojedinu osobu kao što je strah od teške bolesti. Primijetili smo da i naši stariji građani koji se još nisu odlučili za cijepljenje, misle za sebe da se ne trebaju cijepiti jer ne izlaze iz kuće pa ne dolaze u kontakt s drugim osobama. To je krivo razmišljanje osoba starije životne dobi jer neke odlaske iz kuće nitko ne može izbjeći, primjerice odlazak kod liječnika na pregled", objašnjavaju nam u HZJZ-u.
Nadalje, dolazak mlade osobe u posjet bakama i djedovima može dovesti do zaraze baka i djedova, koliko god se pridržavali mjera i koliko god kratko trajao posjet, pogotovo jer je u obiteljskim posjetima jako teško održavati distancu i dosljedno nositi masku.
U HZJZ-u nam govore kako mladi ponekada imaju kriva razmišljanja pa čak i kada su visoko informirani oko pandemije.
"Primjerice, mladi koji planiraju trudnoću, bilo sada, bilo u budućnosti, najbolje što mogu napraviti za svoju buduću djecu je cijepiti se. Time će smanjiti rizik od svoje zaraze tijekom trudnoća, a bolest COVID-19 kod trudnica može biti izrazito teška s lošim ishodom i za majku i za dijete. Također će sačuvati svoje zdravlje pa će moći skrbiti za svoju buduću djecu", govore nam u HZJZ-u.
