Socijalistička Republika Hrvatska je 1974. godine dobila novi Ustav, u čijem je 272. članku pisalo: "Pravo je čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece". U prijevodu: žena ima ustavno pravo na pobačaj. U sadašnjem Ustavu tog prava nema, a mnogi, među kojima su zastupnici ljevice, pa čak i Radimir Čačić, smatraju da bi se to pravo trebalo vratiti.
Naravno, ova polemika je posljedica mučnog slučaja Mirele Čavajde, koji je ponovno pokrenuo pitanje mogućnosti izvođenja pobačaja u hrvatskim bolnicama. Čak 54 posto ginekologa je u prizivu savjesti, na specijalizaciju dolaze samo oni studenti s prizivom savjesti, a Hrvatice odlaze abortirati u Sloveniju.
Pritisak s Kaptola
Jedan od tvoraca prvog Ustava RH, bivši državni odvjetnik Krunislav Olujić tvrdi da je u nacrtu Ustava, kojeg je posebna radna skupina na čelu s Vladimirom Šeksom skrojila u kolovozu 1991. na Krku bila i odredba o pravu na pobačaj.
"Šeks je imao srpsko-hrvatski prijevod pakta o ljudskim pravima i na moje inzistiranje, svjestan činjenice da je rađanje djece jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda, unijeta je u krčki nacrt prijedloga Ustava. Zaključena 15. kolovoza i postojala do kraja tog mjeseca do prvog sastanka Komisije za ustavna pitanja kada odjednom te ustavne odredbe koju smo ugradili, više nema. Nisam siguran da je nestala na putu od Krka do Zagreba. Šeks mi je poludiskretno rekao da ne talasam o tome, ne stvaram buru, Tuđman se složio na zahtjev Kaptola da se ta odredba makne. Konzervativna struja je imala podršku većine, a tako i podršku Komisije za ustavna pitanja", otkrio je Olujić u RTL Direktu.
Tog članka nije bilo kad je Ustav izglasan, ali nakon godinu ili dvije svi su već znali da je "nestao" pa su pred Ustavni sud dolazili zahtjevi za ocjenu ustavnosti ukidanja prava na pobačaj.
"Uslijedio je izvrstan zakon o zdravstvenim mjerama, aktualan i danas, 44. godinu na snazi. I neovisno jel ga pregazilo vrijeme ili dostignuća zdravstvene znanosti, on zadovoljava potrebe. Još je zakonsko, ali ne ustavno pravo na pobačaj", govori Olujić i dodaje da nitko nema hrabrosti govoriti o pobačaju jer je to ideološko i svjetonazorsko pitanje.
Pravo na slobodno odlučivanje
Stoga smatra da se pravo na pobačaj neće tako skoro vratiti u Ustav. "Plenković je ispunio jedno obećanje. Donio je izmjenu zakona o državnim blagdanima i vratio 30. svibnja kao Dan državnosti, a nije napravio ništa nego zašio gumb na luđačkoj košulji, koju nam je skrojio prvi hrvatski predsjednik Tuđman. Nije spreman posegnut' za drugim ideološkim pitanjima", uvjeren je bivši državni odvjetnik, iako smatra da bi pravo na pobačaj u nešto drugačijem obliku trebalo biti u Ustavu.
"Ne pravo na pobačaj, nego pravo čovjeka slobodno odlučivati o rađanju djece, a što uključuje i pravo na prekid trudnoće. Kao posljedica modernog suvremenog načela o slobodnom i odgovornom roditeljstvu, to pravo daje svakom djetetu, začetom prirodnim ili umjetnim putem, u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, da dođe na svijet kao željeno dijete", govori on.
Dodaje kako bi trebalo zakonski regulirati i priziv savjesti. "Ne svesti na najmanju mjeru, nego da ne smije ugroziti pravo na ostvarivanje zdravstvene zaštite koje građanima jamči Ustav. Svaka bolnica, određeni broj ljudi zbog nekakvih razloga može imati priziv savjesti, ali ne svi, jer podilaze vladajućoj strukturi, da se prizivaju na savjest. Svaka bolnica, osim liječnika koji imaju pravo, mora imati dio liječnika koji se ne pozivaju na priziv savjesti", smatra Olujić.
Plenkovićevo nečuveno ponašanje
Nije mu ugodna ni situacija u kojoj premijer telefonira glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek. Olujić je i sam bio na toj dužnosti i tvrdi da je Plenković vršio nedopušteni pritisak na pravosuđe i da je njegovo ponašanje nečuveno.
"Od vladavine prava, diobe vlasti, nema prava u koje se nije ogriješio, jer je, nedopustivo za sunositelja izvršne vlasti, doveo u situaciju glavnu državnu odvjetnicu koja šuti i njen mandat ovisi o Vladi, Plenkoviću i saborskoj većini", tvrdi Olujić.
Prokomentirao je i posljednje napade na Ustavni sud nakon što je odbacio dvije MOST-ove inicijative. Tvrdi da bi dobro trebalo promisliti o budućnosti tog suda. "Sazrelo je vrijeme da se ispita uloga Ustavnog suda u diobi vlast i utvrdi djelokrug. Ustavni sud se u zadnje vrijeme ponaša kao sudionik političke rasprave i to ne bi smio biti", zaključio je sutvorac prvog Ustava.
