Enormni rast bitcoina posljednjih tjedana izazvao je povećan interes hrvatske javnosti za kriptovalute. Sve više Hrvata informira se o bitcoinu, ali i ostalim virtualnim valutama, i razmišlja o investiranju u njih. Upravo se zbog velikog zanimanja javnosti oglasila i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koja upozorava kako kriptovalute, kao niti inicijalne ponude povezane s kriptovalutama (ICO) trenutačno nisu posebno regulirani unutar zakonodavnog okvira RH, a ne postoji niti poseban propis na razini Europske unije koji bi izričito regulirao tu materiju.
Iz Hanfe kažu kako se trgovanje kriptovalutama i ICO često u medijima spominju kao atraktivne aktivnosti kojima se lako i na jednostavan način može zaraditi ili doći do sredstava za financiranje određenih projekata. ICO-evi se uglavnom provode putem interneta i društvenih mreža, često su inicirani izvan Republike Hrvatske ili čak izvan Europske unije, a u njihovoj promociji su ponekad eksponirani i uspješni poduzetnici i osobe iz javnog života poznate pojedinom lokalnom odnosno nacionalnom tržištu, a kako bi se pridobilo povjerenje ulagačke javnosti.
Najveći rizici povezani s kriptovalutama
"Međutim, Hanfa upozorava javnost kako je često riječ o visokorizičnim i nereguliranim aktivnostima pa potencijalni ulagatelji moraju biti posebno svjesni mogućnosti gubitka svih uloženih sredstava i mogućeg nedostatka pravne zaštite. Naime, s obzirom na razne pojavne oblike kriptovaluta, njihove strukture, načina na koji se nude te činjenice da ne postoji specifična regulativa kriptovaluta na europskoj i nacionalnoj razini, procjena pravne naravi kriptovaluta ovisit će o tome kako je ICO strukturiran u pojedinom slučaju", kažu iz Hanfe.
Kao najveće rizike povezane s kriptovalutama i ICO navode uglavnom neregulirano područje, uslijed čega je češća mogućnost prijevara i drugih nepravilnosti; manjak pouzdanih i relevantnih informacija; visok rizik od gubitka dijela ili svih uloženih sredstava; izrazita volatilnost vrijednosti ulaganja i nemogućnost svakodobnog "izlaska" iz ulaganja; te rizici vezani uz informatičku tehnologiju koja se koristi za izradu i distribuciju tokena (primjerice, hakerski napadi, nemogućnost pristupa tokenima, gubitak ključa za pristup tzv. digitalnom novčaniku).
Trenutačno se na razini Europske unije vode rasprave o primjerenom postupanju u vezi s temom kriptovaluta, pri čemu se u obzir uzimaju propisi koji reguliraju financijsko tržište (MiFID, AIFMD, Prospectus i sl.), zaštitu potrošača, platni promet, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma itd. U svakom slučaju, u ovom trenutku ne postoje jedinstveno primjenjiva i standardizirana pravila vezana uz kriptovalute i povezanu tehnologiju, poručuju iz Hanfe.
Što je zapravo ICO?
ICO je nova metoda prikupljanja sredstava u javnosti, uz upotrebu takozvanih coina odnosno tokena. Svaki ICO može se razlikovati u odnosu na njegovu strukturu i prava koja kupac stječe kupnjom tokena, što znači da prava povezana s kupnjom određenih tokena nisu standardizirana. U većini slučajeva proizvodi u okviru ICO-a kupuju se za određenu kriptovalutu (npr. bitcoin, eter).
Tokeni se stvaraju i distribuiraju s pomoću takozvane Distributed Ledger Technology (DLT) kao širokopojasne tehnologije primjenjive u raznim područjima, primjerice u vođenju raznih elektroničkih baza podataka u industriji, uslužnim djelatnostima, financijskom sektoru, državnoj upravi itd., gdje nema centralnog administratora ili pohrane podataka, dok se sekundarno trgovanje tokenima u pravilu organizira na posebnim trgovinskim platformama namijenjenima kupnji, prodaji ili razmjeni kriptovaluta.
