Iako se u početku, prema prvom prijedlogu Olija Rehna isticalo kako bi sve troškove arbitraže mogla snositi EU, na koncu prema potpisanom sporazumu troškove su po pola dijelile Hrvatska i Slovenija. U slovenskom prijevodu se procjenjivalo kako će arbitraža stajati pet milijuna eura, dok je hrvatski državni vrh uglavnom šutio o cifri.
No konačno , procjena se pokazala točnom - Hrvatska je do izlaska iz arbitražnog postupka 2015. na troškove suda potrošila 850.000 eura te za troškove zastupanja 3,05 milijuna eura. No slovenski državni proračun je lakši za 6,71 miljun eura - od početka suđenja do proglašenja odluke.
Kao i Hrvatska, za postupak i troškove arbitražnog suda Slovenija je iskeširala 850 tisuća eura.
Ako priznamo, dužni smo i pola troškova...
Nakon što su procurili snimke kako član Arbitražnog suda Slovenac Jernej Sekolec telefonski razgovara sa strankom u postupku, članicom stručnog tima i zastupnicom pred Sudom Simonom Drenik iz slovenskog Ministarstva vanjskih poslova, i nakon što je Hrvatska izašla iz postupka, arbitraža se produljila za godinu i pol što je stajalo dodatnih 800 tisuća eura, koje je Slovenija platila sama. Ako bi Hrvatska (ikada) priznala arbitražu, pola tog iznosa morali bismo vratiti.
Gotovo pola od ukupnog slovenskih 6,7 milijuna otišlo je stranim odvjetnicima, no i mnogi drugi su se okoristili arbitražom. Primjerice, Geodetski institut Slovenije je od arbitraže, premjeravanje i mapiranje, naplatio pola milijuna eura, a slovenski portal Sio1NET detaljno je pobrojao na što se sve trošilo. Tako je 110 eura otišlo na tiskanje i kopiranje materijala, okoristili su se i slovenski hoteli - 30 eura su stajala noćenja tuđih odvjetnika.
