Dolaskom ljetnih temperatura u Hrvatskoj je neslužbeno počela i turistička sezona. S obzirom da je prije dvije godine pandemija zaustavila kretanje svjetskog stanovništva postojala je bojazan da bi nam turizam trebao doživjeti pravi fijasko.
Srećom, to se nije dogodilo. Razlog nije neka posebna kampanja ili vizija Vlade nego naš položaj. Točnije, činjenica da smo vrlo blizu velikim tržištima odakle su nam i prijašnjih godina stizali turisti. Pandemija nam je dokazala da je najsigurnije putovati vlastitim automobilom, barem što se tiče zaraze. Drugim riječima, profitirale su turističke auto-destinacije.
S obzirom na naš položaj i relativno dobru cestovnu mrežu i povezanost prošle dvije sezone bile su bolje od očekivanog. A cestovna povezanost trebala bi biti još i bolja. Naime, Istarski ipsilon bi trebao dobiti drugi trak, uključujući i drug cijev tunela Učka. No najpoznatiji cestovni projekt u zemlji zasigurno je Pelješki most čija se gradnja čeka već desetljećima.
Most će biti tu, ali i gužve
Godine 2017. raspisan je natječaj, a 2018. krenula je gradnja. Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje, a most je počela graditi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation koja je dala ponudu od 2 milijarde kuna, s rokom izgradnje od 36 mjeseci. Radove je usporila pandemija, no u srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment mosta, te je objavljeno da se kraj radova na mostu očekuje do kraja godine. Početkom 2022. godine na Pelješkom mostu ugrađen je asfalt i oprema te je izvršeno probno opterećenje mosta zbog čega je na gradilište stigao 21 kamion težine do 40 tona.
Ali problem su pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela. Najveći izazov bio je most Ston dug 485 metara. Njegova je specifičnost što će iznad stonskog zaljeva povezivati dva tunela, Polakovica koji je dug 1242 metra i Supavu dužine 1290 metara. Most ima pet stupova i dva upornjaka, a visok je 40 metara. Tuneli su probijeni, Stonski most je spojen, no na toj dionici još je mnogo posla. Sada predstoji izvođenje betonske ploče, što bi moglo trajati oko četiri mjeseca, tako da bi negdje na jesen, negdje u listopadu ili studenom i ti radovi mogli biti dovršeni.
Osim mosta, neće biti završena ni Stonska obilaznica. Vozači koji voze iz Splita za Dubrovnik po skretanju s magistrale na čvoru Duboka, preći će Pelješki most te nastaviti suvremenom cestom kroz tunel Kamenice (dug 499 metara), potom preko vijadukta Doli (156 m) i mostova Dumanja Jaruga 1 i 2 (dugih 488 i 80 metara) kroz tunel Debeli brijeg doći do čvorišta Zaradeže (Sparagovići). Odatle se pristupne ceste sve do čvora Prapratno, uglavnom probiju kroz brdo usporedo sa starom Pelješkom cestom da bi dolaskom do Prapratnog morali skrenuti na postojeću Pelješku cestu. Kako ovoga ljeta neće biti otvorena cijela dionica, postojeća stara cesta još ove godine mora izdržati sav ljetni promet.
Kada će Pelješki most biti otvoren?
Zaključno, Pelješki most je prošao tehnički pregled i bit će otvoren zajedno s 20 kilometara pristupnih cesta u srpnju ove godine. Ostalih 10 kilometara pristupnih cesta odnosno stonska obilaznica bit će završeni do kraja godine. Točnije, radi se o ukupno 32 kilometra nove državne ceste, od čega bi 25 trebalo biti gotovo do 15. srpnja. Kada će točno Pelješki most biti otvoren? Neslužbena informacija je sredina srpnja ove godine. Ministar prometa Oleg Butković bio je malo konkretniji te otvorenje Pelješkog mosta najavio za 15 - 17. srpnja.
Radnici kineskog izvoditelja, prema ugovoru, ostaju na gradilištu do puštanja u promet mosta Pelješac s pristupnim cestama i kompletne demobilizacije i uređenja gradilišta. Izvođač pristupnih cesta je austrijska tvrtka Strabag.
Pelješki most je most ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara, a izrađen je prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting. Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma.
Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog muljevitog tla cijeli most je utemeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne seizmičke aktivnosti. Most je projektiran i izgrađen da može izdržati potres od oko 7 stupnjeva tako da tijekom nedavnog potresa u Hercegovini nije bilo štete, kako na mostu tako i na ostalim objektima na gradilištu.
Kod čvora Zaradeže izgrađen je i centar za kontrolu prometa. Centar će biti oči, uši i mozak čitave mreže, a uključuje videonadzor tunela, mosta, čvorišta, kontrolu signalizacije, upravljanje rampama, pozive hitnim službama. Bit će tu vatrogasno dežurstvo, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Pelješka cesta bit će dvotračna prometnica te kao takva ima kategoriju brze ceste, što znači da su sva križanja denivelirana, nema prekida prometa, nema pješaka te nema priključaka na cestu izvan križanja.
