Znate li tko je general Martin Dempsey? On je američki Mladen Kruljac. 37. je zapovjednik američke kopnene vojske, nasljednik imena poput Dwighta Eisenhowera, Douglasa McArthura, Omara Bradleya. S obzirom na to da se Hrvatska, a osobito Hrvatska vojska voli uspoređivati s najmoćnijom oružanom velesilom na svijetu, usporedimo i njih dvojicu. Dempsey (rođen 1952,), koji će, usput budi rečeno, u rujnu postati Chairman of the Joint Chiefs of Staff, što je najviša vojna dužnost u SAD-u, poput Načelnika Glavnog stožera u nas, završio je West Point 1974. godine, magistrirao engleski na prestižnom sveučilištu Duke, a zatim i vojnu doktrinu na vojnom učilištu, da bi zatim završio i magisterij iz nacionalne sigurnosti i strateških studija. Sudjelovao je u operaciji "Pustinjska oluja", a istaknuo se kao zapovjednik u ratu u Iraku od 2003. do 2007. Tada prelazi na dužnost u zemlji, a ove je godine preuzeo dužnost zapovjednika kopnene vojske SAD-a. Više je puta odlikovan i pohvaljen.
General Mladen Kruljac (rođen 1967.) u vojsku je ušao 1991. i brzo napredovao, kako to u ratovima obično i biva, pa je kraj rata dočekao na mjestu zapovjednika 3. gardijske brigade. Također je više puta odlikovan. Završio je prometni fakultet, no na internetskim stranicama Oružanih snaga se ne navodi kada, a završio je i Višu vojnu akademiju. Unatoč brojnim incidentima u kojima je sudjelovao i o kojima je javnost brujala, 2002. je postao zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske OSRH, a zatim je 2007. dobio zapovjedništvo nad hrvatskom kopnenom vojskom, što je i mjesto na kojem je - uhićen. Zajedno s još nekoliko časnika. Zbog malverzacija sa zemljištem.
Pa naravno, čovjek je ipak zapovjednik kopnene vojske. Čime bi drugim muljao? A što bi da je zapovjednik zrakoplovstva?
"Hmm, da."
Najveća razlika dvojice generala ipak je u ovome: da je Martina Dempseya FBI uhitio zbog malverzacija sa zemljištem, što uključuje i korupciju službenika i dužnosnika na različitim razinama vlasti, američka bi se vojska našla gadno obezglavljena jer bi njezin vrhovni zapovjednik Barack Obama i dobar dio Dempseyevih kolega generala dobili infarkt. A na Kruljca je reakcija predsjednika Ive Josipovića vjerojatno bila: "Hmm, da."
arti-201107080809006
Ne da su američki vojnici sve sami bezgrešni, pravdoljubivi i nekorumpirani heroji. Kod njih korupcija ide na finiji način - uhljebljivanjem po završetku aktivne službe u privatnom sektoru. Ali se Amerima ne događa da na takva zapovjedna mjesta postavljaju likove koji za sobom vuku repove po novinama, priče o premlaćivanjima, tučama u gostionama, iživljavanjima, odnosno kako je to krasno formulirao bivši predsjednik Stjepan Mesić koji je sve te repove hladno izignorirao i Kruljca promovirao u zapovjednika kopnene vojske, "prigovore zbog druženja s nekim osobama i zbog načina ponašanja". Pa im se onda ne dogodi Korade. Ili Kruljac.
arti-201107080759006 arti-201107080917006 arti-201107080125006
Koliko ste vi spomenika Isusu napravili?
A nama se, eto, događaju. Događa nam se i Željko Kerum. "To bi pasalo gradu i lipo izgledalo. To je naš simbol, Isus je stvoritelj neba i zemlje, šta imam ja tu pričat. Ne postoji bolja stvar od te, svaka čast svim spomenicima, bolji spomenik ne bi postoja", objasnio je Željko Kerum svoju ideju da u Splitu sagradi najveći kip Isusa na svijetu i od tada se u Hrvatskoj jedva govori o čemu drugome. Mnogi su ismijali gradonačelnikovu ideju, mnogi su zgroženi, većina se ipak samo zabavlja. Ali ima Kerum pravo. Isus je najbolji spomenik i zapravo, kad bolje razmislim, zašto se uopće i bavimo ičim drugim? Zašto svatko od nas ne kleše po cijele dane u dvorištu i nije ih napravio već barem dva, tri?
Šalu na stranu, ideja o 39-metarskom spomeniku na Marjanu pokazuje da Kerum uči o politici - kad imaš problema, a nemaš rješenja, programa ni vlastitih ideja, kopiraj i baci spin koji će zabaviti javnost. Gledao čovjek vijesti i vidio kako Peru trenutno vodi u utrci za najvećim Isusom, ispred Poljske i Brazila (a i Bolivije, ali tu su pravila malo nejasna, broji li se postolje ili ne), pa se dosjetio kako podići buku od koje se neće čuti, primjerice, rasprava o proračunu i katastrofalnom deficitu na Gradskom vijeću. Ili neki drugi od tisuću problema koje muče Split. A i za skore izbore neće škoditi.
Isus ti ne može eksplodirati u lice, rezonira on, ako se ideji netko protivi, taj je protiv vjere i Boga, dobit ćeš podršku Crkve, ne mogu te optužiti da trošiš novac iz gradskog budžeta koji je prazan, jer si to obećao raditi o svom trošku (dobro, napali su te da bi trebao radnicama povećati plaće, ali to ionako rade svaki put kad kupiš novog Maybacha, Ferrarija ili novu jahtu). A šanse da ti se dogodi da moraš ipak iz svog džepa pljunuti nekakvih milijun eura (toliko je koštao onaj u Poljskoj) nema jer je za gradnju takvog spomenika potrebno proći šumu birokracije u nekoliko ministarstava, promijeniti urbanističke planove i tko zna što još sve ne. Dok se to izgubi u traženju dozvola, raja zaboravi...
arti-201107060778006 arti-201107060013006 arti-201107060100006
Ukidanje Ustava
Jednako je rezonirao i HDZ, kad je preko braniteljskih udruga u Sabor ubacio zahtjev da se prava branitelja dignu na razinu ustavnog zakona. Oporba je protiv, jer smatra da je to obični predizborni trik, što i jest, jednostavno zato što je takav zakon nepotreban, a kako god da okrenete, oporba gubi - ako odbije glasati za taj zakon, naljutit će branitelje, ili bar one okupljene u udrugama, a ako ga izglasa, naljutit će sve ostale i pljunuti samoj sebi u lice. Međutim, rasprava je iznjedrila ključnu rečenicu koja pokazuje kako HDZ poima demokraciju i modernu državu: "Ne možemo biti svi isti u Republici Hrvatskoj i ne možemo svi imati ista prava", kazao je zastupnik Josip Đakić i ostao živ. Nije dobio ni opomenu jer je u državnom parlamentu "ukinuo" više članaka Ustava (čl 3, 16, 26 te još neke).
arti-201107060659006
Budućnost? Što će nam to?
I dok se javnost zafrkava s 40 ili 50-metarskim Isusom, o štrajku profesora Filozofskog fakulteta kao da ne želi čuti. Bura protiv prijedloga više zakona o visokom obrazovanju koje vide kao uvod u konačnu komercijalizaciju znanja, u pretvaranje sveučilišta u korporacije, kako je to u Intervjuu tjedna Danas.hr-a izjavio profesor David Šporer, borba je za budućnost naše djece i naše zemlje, novi zakoni odredit će kakva ćemo država i društvo biti. U nekoj drugoj zemlji ovakvi bi prijedlozi i profesorska bitka pokrenuli široku javnu raspravu, prosvjede, ljutnju masa, studentske akcije. Kod nas - ništa. Ćorak. Mi smo ipak država Kruljaca, Keruma i Đakića...
arti-201107060058006 arti-201107071071006 arti-201107040542006
