banner

Učestala praksa

JOŠ JEDAN HRVATSKI APSURD: Ljekarne vam naplaćuju lijekove koje ne bi smjele

Zdravstveno ste osigurani, završili ste na hitnoj s djetetom koje ima visoku temperaturu, liječnik hitne službe vam zbog zdravstvenog stanja djeteta propisuje recept za antibiotik, s tim receptom odlazite u ljekarnu, ali tamo se ispostavlja da njegov recept nema istu vrijednost kao da vam ga je propisao liječnik primarne zdravstvene zaštite. Propisani lijek morate platiti i to po punoj cijeni, a da biste ostvarili povrat novca jer plaćate nešto što kao zdravstveni osiguranik ne biste trebali platiti, morate otići svojem (djetetovom) liječniku i zatražiti potvrdu temeljem koje tražite povrat novca od HZZO-a. No provodi li se to u skladu s propisima?

Kako tportal doznaje, u HZZO-u cijela ta operacija ide protupropisno. Ljekarne vam protupropisno naplaćuju lijekove koje su vam propisali liječnici hitne službe.

Osiguranici nerijetko jednostavno ni ne traže povrat novca jer za cijelu tu operaciju moraju potrošiti previše vremena pa radije plate i šute. Od predsjednice Udruge za promicanje prava pacijenata dr. Jasne Karačić doznaje se da se nikada nitko nije žalio zbog spomenute prakse. Ljudi jednostavno misle da je to normalno.

U Direkciji HZZO-a kažu kako liječnici u bolničkoj hitnoj službi ne mogu propisivati lijekove na recept, kao što nisu nikad dosad, a liječnici u izvanbolničkoj hitnoj službi propisuju lijekove, ali u najmanjem pakiranju u propisanoj dozi.

KONTROLA U ORDINACIJAMA: Ako ste na bolovanju, možda bi vas mogli nazvati iz HZZO-a

HZZO: To nije u skladu sa zakonskim propisima

“Osigurane osobe u slučaju potrebe za terapijom peroralnom ili parenteralnom zbrinute su unutar bolničke hitne službe, a u slučaju potrebe za daljnjom terapijom po izlasku iz bolnice ako ne mogu pričekati pravi radni dan svog izabranog doktora, javljaju se liječniku primarne zdravstvene zaštite u posebnom dežurstvu ili izvanbolničkoj hitnoj službi, pa nema potrebe da nakon otpusta s bolničke hitne službe odlaze u ljekarnu, plaćaju lijek te potom traže refundacije od HZZO-a. To nije u skladu sa zakonskim propisima”, ističu u HZZO-u.

Tvrde kako liječnici u izvanbolničkoj hitnoj službi mogu propisivati lijekove na recepte na isti način i za iste lijekove kao što može njihov izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Posebnost izvanbolničke hitne službe je u tome što liječnici količinski propisuju lijekove u najmanjem pakiranju u propisanoj dozi.

Radi se na promjeni takve prakse

Od HZZO-a zatražili su i dodatno objašnjenje postoje li i situacije u kojima osiguranik mora ipak platiti lijek koji je propisao liječnik hitne službe, a oni odgovaraju kako je bilo slučajeva u kojima su pacijenti nakon otpuštanja iz bolničke hitne službe odlazili u ljekarnu po lijek i plaćali kako bi imali potrebnu terapiju do početka rada njihova izabranog doktora (primjerice na mjestima gdje nije organizirano posebno dežurstvo primarnog liječnika).

“Spomenuta praksa nije u skladu s propisima i intenzivno se radi na organiziranju pružatelja zdravstvene zaštite na način da se to više ne događa”, naglasili su u HZZO-u.

Povratak na Net.hr