INFORMACIJE O MOĆNICIMA U HRVATSKOJ I EU JE TEŠKO DOBITI: / Imaju li građani zbog GDPR-a uopće pravo saznati ih?

Pičuljan tvrdi da GDPR nema nadmoć nad pravom na pristup informacijama te da je riječ o dva jednakopravna instituta

28.9.2019.
16:43
Gong
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan danas je rekao kako europska Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) nema nadmoć nad pravom na pristup informacijama te da je riječ o dva jednakopravna instituta.

"Bauk GDPR-a koji kruži Hrvatskom čini se kao dobra izlika da se stvari ne rješavaju ili rješavaju samo djelomično. Nema nadmoći GDPR-a nad pravom na pristup informacijama", ustvrdio je Pičuljan na raspravi "Koliko građani, zapravo, imaju pravo znati" u organizaciji Gonga održanoj na Međunarodni dan prava na pristup informacijama 28. rujna.

Smatra kako je riječ o "dva jednakopravna instituta i valja vagati zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup informacijama i odlučivati kada je pravo na pristup jače od zaštite osobnih podataka".

Novinari i pravo na pristup informacijama

Pičuljan je kazao da i da Ured povjerenika za informiranje nastavlja svoj posao na jednak način kao i ranije te da mu uvođenje GDPR-a nije zasmetalo.

"Europsko zakonodavstvo koje je ušlo u Hrvatsku nije promijenilo hrvatsko zakonodavstvo. Ono je samo reklo činite na isti način, samo imajte na umu da postoji još i Uredba za zaštitu podataka čije dosege treba dobro ocijeniti, ali koja nije apsolutna zaštita svih podataka i informacija koje tijelo javne vlasti ima", dodao je, naglasivši i kako najvažnije stvari u traženju pristupu informacijama koriste novinari te da, iako su samo tri posto postupaka otvarali novinari, u tih tri posto uspostavljeni su najvažniji standardi u ovom području.

Na raspravi su sudjelovali i novinari Hrvoje Šimičević, Slavica Lukić i Sanja Despot koji su govorili o svojim iskustvima u korištenju prava na pristup informacijama.

Tko ne poštuje zakonske odredbe?

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević rekao je, da osim problema s lokalnim vlastima u davanju zatraženih informacija, veliki problem je i u javnim ustanovama i tijelima javne vlasti na nacionalnoj razini koje ne poštuju zakonske odredbe prava na pristup informacijama te odugovlače u davanju odgovora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Kao primjere Šimićević je naveo HRT od kojeg je, kaže, odgovore o plaćama i rukovoditeljima čekao mjesecima, ali i HNS koji je, godinama sprečavao da se dozna koliku plaću ima Davor Šuker ili kakav su ugovor potpisali s Ledom.

Novinarka Jutarnjeg lista i članica Izvršnog odbora HND-a Slavica Lukić ocijenila je problem primjene i tumačenja GDPR-a u tijelima javne vlasti popriličnim i to za građane, ali naročito za novinare koji puno češće traže informacije. Prema njenom mišljenju, GDPR se kao visoki autoritet EU uredbe koristi ''kao dar s neba za odbijanje zahtjeva'' za pristup informacijama.

Slučaj Šuice

Sanja Despot, urednica fact-cheching portala Faktograf.hr kazala je kako bi novinari i zainteresirana javnost brzo htjeli dobiti pravorijek u slučaju imovinskih kartica Dubravke Šuice te naglasila potrebu pritiska na tijela javne vlasti koja izbjegavaju dati odgovore.

Izvršna direktorica Gonga Jelena Berković tvrdi da je problem dobiti 'pravovremene, točne i potpune podatke o moćnicima ovdje, ali i EU', no da je željeni cilj u javnom interesu natjerati tijela javne vlasti da podatke objavljuju proaktivno i u otvorenom formatu.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali