Imunolog Zlatko Trobonjača gostovao je u studiju Novog lista gdje je otkrio kakvu jesen i zimu možemo očekivati po pitanju pandemije koronavirusa.
Trobonjača kaže da je temeljna razlika u tome da sada ipak imamo daleko veći broj imunih u populaciji, što temeljem preboljenja, što temeljem cijepljenja, iako ono i dalje ide presporo.
"Procijepljeno je, dakle, oko 50 posto populacije, što uz one koji su stekli imunitet preboljenjem čini jedan veliki bazen koji će onda sigurno umanjiti epidemiju u odnosu na prošlu zimu. Šteta je što procijepljenost nije veća, jer vidimo da zemlje s visokom procijepljenošću, od 80 posto naviše, danas imaju vrlo niske brojke. Često se postavlja pitanje pomaže li cijepljenje u eliminaciji epidemije, a odgovor je potvrdan. To nam podaci pokazuju", rekao je Trobonjača.
"Prije par tjedana smo došli do stagnacije i očekivali smanjenje brojki, no čini se da to baš i nije tako. Očekujem da će se peak četvrtog vala sad lagano početi smanjivati, ali brojke će i dalje ostati relativno visoke s obzirom na našu malu procijepljenost", dodao je.
Što se tiče covid potvrda, kazao je da je "to je stvar političke odluke".
Komentirao i zdravstvene djelatnike
"One ipak jesu snažan atak na kretanje ljudi, a to nije pitanje struke, nego politike. Teoretska podloga je takva da ako obolite od zarazne bolesti to nije samo vaš problem, kao kad obolite od primjerice maligne bolesti. To je problem i drugih oko vas, koji pritom mogu dosta loše proći. Službe imaju pravo štititi javno zdravlje i to onim metodama za koje procijene da je to najbolje. Praksa je pokazala da covid potvrde značajno povećavaju opću procijepljenost populacije, na primjer, u Francuskoj je porasla s 50 na 75 posto. U Italiji također", rekao je.
Trobonjača je komentirao i otpor dijela zdravstvenih djelatnika prema obaveznim covid-potvrdama u zdravstvu.
"Ako zdravstveni djelatnik ne vjeruje u lijekove i cjepiva, to je kao da pekar ne vjeruje da se od brašna može napraviti kruh. Kako takav zdravstveni djelatnik misli da bi trebao ući među bolesnike? Ljudi u bolnice dolaze po zdravlje, a ne po smrt. Zdravstveni djelatnici bi se trebali brinuti o dobrobiti svojih pacijenata, to nije samo posao, već poziv", zaključio je.
