Skoro svi imaju mobilne telefone, mnogi čak i više njih. Odavno su postali neodvojiv dio naših života i odavno nam ne služe samo za puko telefoniranje i slanje poruka. Na mobitelima surfamo internetom, preko njih obavljamo poslove, plaćamo račune, primamo poštu, slušamo glazbu, fotografiramo, gledamo filmove, igramo videoigre… Ukratko, komuniciramo sa svijetom i bivamo dijelom umreženog svijeta.
Dok su mobilni telefoni postali neodvojivim dijelom nas, svojevrsna komunikacijska proteza, neumitnom odlasku u zaborav prepušteni su oni drugi - fiksni telefoni. I njih još mnogi imaju negdje u kući, ali rijetko posežu za njima ili ih uopće ne koriste. Fiksni telefoni pred poplavom mobilnih telefona već dugo i polako, ali sigurno izlaze iz upotrebe.
'Nestane li struje, odsječen je od svijeta'
No još ima ljudi koji ih koriste. Mahom su to oni starije dobi koji, čak i kad imaju mobitele, iz navike koriste fiksne i dalje ih smatrajući praktičnijima (veće su tipke) i pouzdanijim komunikacijskim uređajima. Što se tiče pouzdanosti, nedavno se našoj redakciji javio čitatelj iz jednog manjeg mjesta u Hrvatskoj prenijevši nam problem jednog svog susjeda, vremešnijeg čovjeka.
"On nema mobitel, ne želi ga. Ima samo fiksni, a taj mora biti spojen na router i kad nestane struje - telefon ne radi. Nekada su u takvim situacijama fiksni telefoni nesmetano radili jer su bili na telefonskoj mreži koja je radila i imala signal neovisno o tome ima li struje ili nema. Sada, u slučaju snažnijeg olujnog nevremena ili neke druge nepogode koja može prouzročiti nestanak struje, moj susjed praktički je odsječen od svijeta. Da mu tada pozli, padne i ozlijedi se ili mu se dogodi nešto slično, ne može stupiti u kontakt niti s jednom hitnom službom", opisao nam je čitatelj potencijalnu nevolju svoga susjeda kazavši kako on vjerojatno nije jedini takav te upitavši postoje li kakva rješenja po tom pitanju.
'Ako se toga bojite, onda ne živite kao pustinjak'
Pitanje smo postavili Đuri Luburi, stručnjaku i sudskom vještaku za telekomunikacije koji je i posebni savjetnik za elektroničke komunikacije, digitalizaciju i nove tehnologije u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
"Kad nema struje ne funkcionira ništa. Ni bolnica ni internet, ništa. Znam da je nekad, dok je bila stara tehnologija, napajanje išlo iz telefonske centrale. No, tehnologija je danas drugačija i nije više moguće ono što je bilo prije. Uvijek će biti ovakvih situacija, ali ne možemo kočiti tehnološki razvoj radi malobrojnih pojedinaca i rijetkih situacija u kojima se netko hipotetski može naći", kaže.
Ipak, napominje, postoji mogućnost da i ljudi poput starijeg susjeda našeg čitatelja mogu telefonirati s fiksnog telefona i kad nestane električne energije.
"Taj čovjek može kupiti UPS uređaj koji košta nekoliko desetaka eura pa će mu telefon raditi i kad nestane struje, ako ima takvu zdravstvenu potrebu ili ako se boji. Taj će mu uređaj omogućiti da u određeno vrijeme njegov telefon radi, kao i ostali uređaji koji su važni. Ali ako se bojite da vam se nešto može dogoditi, onda ne živite kao pustinjak, da nemate signala", rekao nam je Lubura.
UPS (Uninterruptible Power Supply) uređaj omogućava napajanje električnih uređaja i u slučaju nestanka struje. Oni manji i jeftiniji mogu imati uskladištenu energiju za desetak minuta rada bez naponske mreže, oni veći i duže vrijeme.
Svake godine desetak tisuća korisnika manje
Znajući da se u odnosu na mobilne telefone oni fiksni iz godine u godinu sve manje koriste, ali ne i koliko manje te kojom brzinom pada broj priključaka i korisnika u fiksnoj telefoniji, odgovore smo zatražili od HAKOM-a, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Tamo kažu da je u prvom tromjesečju 2023. u Hrvatskoj bilo prijavljeno ukupno 1.220.515 priključaka i 1.129.248 korisnika javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži. Pet godina ranije, broj korisnika bio je pedesetak tisuća veći. Najviše korisničkih priključaka je u Gradu Zagrebu i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
"Realno je očekivati da će se višegodišnji trend smanjenja broja korisnika, prometa i prihoda, trenutno vidljiv na tržištu telefonskih usluga u nepokretnoj mreži, nastaviti i u slijedećim razdobljima uz određene oscilacije. Za primjer, u prvom tromjesečju 2018. ukupan broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži iznosio je 1.272.331", kažu u HAKOM-u.
Što se tiče broja operatera fiksne telefonije, u HAKOM-u ističu da je "zadnjih nekoliko godina njihov broj stabilan te oko 30 operatora šalje podatke o korisnicima telefonske usluge u nepokretnoj mreži". Ukupni odlazni promet operatora javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži lani je iznosio 295.855.386 minuta, dok je ukupni iznos prihoda od javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži bio 30.966.045 eura.
POGLEDAJTE VIDEO: Zidni, stolni, drveni, plastični... Telefon u Hrvatskoj prvi put je zazvonio 1881.
