Kako se sve diskriminira i kako se od toga zaštititi

Europske antidiskriminacijske direktive su zakoni kojima se regulira zaštita pojedinca od različitih oblika diskriminacije.

4.11.2013.
13:23

Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka)

Docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu s Katedre za europsko javno pravo Snježana Vasiljević navodi posebno zaštićene karakteristike za koje postoje posebne direktive koje su implementirane u zakonodavstvo svih država članica. One su se stupanjem Hrvatske u članstvo EU počele izravno primjenjivati.

"Izravno primjenjiva direktiva znači da se svaki građanin može pozvati na svoje subjektivno pravo pred nacionalnim sudovima."

Dakle ako je nacionalna hrvatska norma u sukobu s europskom direktivom, u tom slučaju nacionalni sudovi u postupcima moraju zanemariti nacionalne norme i primijeniti one europske.

Osim direktiva, u primjeni je i osnivački Lisabonski ugovor te njegov pravno obvezujući dokument; Povelja EU o temeljnim pravima koja daje širi aspekt zaštite prava građana EU.

Ponovimo kako se pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu sudi temeljem Europske konvencije za zaštitu temeljnih prava i sloboda, a na njega se, ističe docentica Vasiljević, može doći tek kada su iscrpljena sva pravna sredstva u Hrvatskoj.

"Što se tiče europskog prava i direktiva, nacionalni sudovi mogu u svakom trenutku zastati s postupkom, ukoliko stranka predloži, ako mu nije jasno neko pravilo koje je primijenjeno iz europskog prava i onda traži od Europskog suda pravde u Luksemburgu da mu protumači tu pravnu normu. Nacionalni sud niže instance to može učiniti, međutim, viši sudovi, kada više nema mogućnosti ulaganja žalbe protiv pravne odluke, ti sudovi moraju uputiti Sudu u Luksemburgu tzv. prethodno pitanje. To je mehanizam koje predviđa europsko pravo."

Vasiljević pri tome ističe kako se ovim principom ne mogu revidirati neki stari sudski postupci. Taj se mehanizam pojašnjava počeo primjenjivati od 1.7 ove godine od kada građani imaju malo veću mogućnost pravne zaštite, ako ju, dodaje, znaju koristiti.

Najopsežnija sudska praksa u slučajevima diskriminacije temeljem spola

Navela je kako Europski sud u Luksemburgu ima najviše iskustva i najopsežniju praksu u zaštiti od diskriminacije temeljem spola.

"Diskriminacija je američki izvozni proizvod. Feministički je pokret u SAD-u potaknuo priču o zaštiti ženskih prava u Europi. Tako se 70-tih godina prošlog stoljeća tadašnja Europska zajednica, osim 4 temeljnih tržišnih sloboda koje su bile srž europskih integracija, počela više baviti temeljnim pravima, odnosno ljudskim pravima u Europi."

"Međutim, bavila se isključivo pravima na tržištu rada, pa tako i ženskim prvima na tržištu rada. Od tuda proizlazi i prvo načelo iz primarnog prava: jednaka plaća za jednak rad, odnosno, rad jednake vrijednosti."

Od tada je poznati i prvi sudski slučaj, onaj stjuardesa koje su bile zaposlene u jednoj francuskoj aviokompaniji koje su tužile poslodavca zbog toga što su primale manju plaću u odnosu na svoje muške kolege stjuarda. Europski sud je u ovome slučaju odlučio kako je riječ o diskriminaciji.

Iz Temeljnih ugovora o osnivanju EU proizišlo je 10-tak europskih direktiva koje zabranjuju diskriminaciju na tržištu rada temeljem spola. Sve su one objedinjene u Direktivi iz 2004. godine koje se bavi zaštitom od diskriminacije na temelju spola na području širem od tržišta rada, a to je područje pružanja roba i usluga.

Prema sudskoj praksi Europskog suda u Luksemburgu, vezano za izravnu diskriminaciju, najviše se slučajeva odnosilo na žene s ugovorima na određeno vrijeme te trudnice koje su dobivale otkaze o radu. Europski sud je to ocijenio izravnom diskriminacijom.

Naša sugovornica navodi kako se sve više razvija i sudska praksa zaštite prava na osnovi roda, odnosno, seksualne orijentacije. Tzv. 'gender equality' obuhvaća širu komponentu jer ne obuhvaća samo osobe istospolne orijentacije već i transrodne osobe.

Diskriminacije ne temelju rasne ili etničke pripadnosti te dobi

Ono što se jako rijetko spominje jest da spolna diskriminacije nije najzastupljenija. U Europskoj uniji najzastupljenije je diskriminacija na temelju rasne ili etničke pripadnosti, a najdiskriminiranija etnička skupina su Romi i pripadnici islamske vjeroispovijesti. Najveći dio europskih sredstava u zaštiti od diskriminacije, navodi profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Vasiljević, upravo ide na etničku skupinu Roma.

Jedna od najbrže rastućih oblika diskriminacije je ona na temelju dobi i na trećem je mjestu zastupljenosti. Naša sugovornica ističe kako se ne radi samo o starijim osobama kojima je otežan pristup tržištu rada, već su diskriminirani i mladi ljudi budući je u EU trenutno najveći problem visoka stopa nezaposlenosti upravo mladih ljudi.

"To se najčešće, opet kroz tržište rada, očituje kroz diskriminirajuće natječaje gdje se najčešće stavlja minimalna dob i radno iskustvo od minimalno 3 do 5 godina što je za mlade ljude bez radnog iskustva isključivanje sa tržišta rada."

Očekivano, i osobe s invaliditetom doživljavaju visoki stupanj diskriminacije na tržištu rada. U ovome slučaju europski zakoni uvjetuju tzv. razumnu prilagodbu gdje je poslodavac dužan osigurati radno okruženje i pristup radnom mjestu kako bi osobama s invaliditetom omogućio rad.

"Međutim, tu postoji i iznimke koje opravdavaju poslodavca, ukoliko to nije u mogućnosti osigurati, ako nema financijskih sredstava ili nije moguće obzirom na vrstu posla, fizički uspostaviti."

Što se Hrvatske tiče, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom ima dosta pritužbi s obzorom na diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Iako je problem zapošljavanja soba s invaliditetom u RH prepoznat, financijska situacija poslodavcima ne omogućuje njihovo, ističe Vasiljević.

U EU su diskriminirani i siromašni, koji upravo zbog siromaštva i socijalne isključenosti, ne mogu uživati u svim prvima europskih građana. Na žalost, direktiva koja bi zaštitila ovu skupinu od diskriminacije ne postoji.

"Iako postoje inicijative da se i ta skupina na neki način bolje zaštiti, za sada nema konkretnog zakonskog rješenja na koji bi se mogli pozvati kada se radi o siromaštvu."

Sudska i nesudska zaštita od diskriminacije

Europske direktive uspostavile su mehanizam zaštite od diskriminacije na nacionalnim razinama, odnosno, omogućile su da se formiraju nacionalna tijela koja bi žrtvama diskriminacije osigurala lakši put do pravne zaštite, pojašnjava profesorica prava.

"Osim sudske postoji i nesudska varijanta zaštite. Žrtva se diskriminacije može obratiti tijelima poput, pučkog pravobranitelja ili pravobraniteljima za osobe s invaliditetom, za ravnopravnost spolova ili pravobranitelju za djecu. Iako oni imaju više savjetodavnu ulogu, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije oni se mogu i umiješati u sudski postupak na strani žrtve ukoliko to ona želi."

U Hrvatskoj je nekoliko takvih slučajeva gdje se pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila u nekoliko sudskih postupaka vezanih uz spolnu diskriminaciju i vezanih uz diskriminaciju na temelju spolne orijentacije. Međutim, u tim se slučajevima još uvijek čekaju pravomoćne presude.

Problem u ovakvim slučajevima je nedostatak sudske prakse, ne samo u Hrvatskoj već i na razini EU. Razlog je što ljudi još uvijek nisu dovoljno senzibilizirani što je to diskriminacija i na koji se način mogu zaštititi. Uz to, većina se žrtava boji li srami priznati diskriminaciju, naročito kada se radi o ženama i osobama istospolne orijentacije. U hrvatskom je slučaju, pojasnila je Vasiljević, problem i to što ne postoji korpus odvjetnika koji bi bili zainteresirani braniti žrtve u takvim situacijama.

"Tako da su se ovi izvansudski mehanizmi zaštite za sada pokazali najefikasnijim rješenjem. Radni sporovi povezani s diskriminacijom znali su se dobro riješiti i mirnim putem, u pregovorima s poslodavcem gdje bi se postigla nagodba."

Naša sugovornica, docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu s katedre za javno pravo Snježana Vasiljević stoga savjetuje primjenu preventivnih mjera. I zemlje koje desetljećima razvijaju zakonodavni okvir za borbu protiv diskriminacije, nisu je uspjele iskorijeniti. Naime, teško ju je dokazati, pa bi za pojedince, zaključuje, alternativni načini rješavanja spora bili učinkovitiji.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali