Covid potvrde za mnoge radnike u Hrvatskoj postaju obavezne od 1. listopada. "Vežemo se za sustav zdravstva i na taj način pokazujemo dakle da i u sustavu socijalne skrbi jesmo odgovorni i da svi zaposlenici kao i većina korisničkih skupina koje je u mogućnosti mora imati COVID potvrde kako bi spriječili širenje covida među našim korisničkim skupinama, ali i sustavu socijalne skrbi", rekao je ministar rada i socijalne skrbi Josip Aladrović.
Osim politike, epidemiologija će imati zadnju riječ u donošenju odluka. Do uvođenja Covid potvrda ostalo je još devet dana, no i dalje se ne zna kako će sve funkcionirati u praksi i tko će sve kontrolirati. Neke informacije dala je u RTL Danas Marija Bubaš, pomoćnica ravnateljca HZJZ-a.
"Bolje da umjesto o toj mjeri govorimo o kontekstu, ali to će same ustanove morati odrediti. Preko 570 dana smo u epidemiji i nema potrebe ravnateljima tih ustanova govoriti, skoro bih rekla, soliti pamet", rekla je Bubaš.
Hoće li se produživati valjanost potvrde?
Na pitanje strahuje li od problema u sustavu, Bubaš je rekla kako je valjanost potvrde administrativna. U početku je potvrda vrijedila 180 dana, a sad je produžena na 210.
Na pitanje hoće li se naše potvrde još produživati, kaže kako o tome ona ne odlučuje. "To je administrativna valjanost i naravno da je moguće. Mnoge zemlje su imale uvjete koliko vrijedi covid potvrda pa se vidi u trenutku kad je većina Europe znala da je to 180 dana, neki su se držali tog roka, neke zemlje su stavile 12 mjeseci ili bez roka isteka očekujući da će se to mijenjati", objasnila je Bubaš.
Na pitanje planira li se širenje obveze covid potvrda i na druge sektore, Bubaš opet spominje "kontekst". "On je takav da moramo pokazati svijest da smo kao zdravstveni sustav predodređeni i prepoznajemo vrijednost cjepiva i cijepljenja i da kada bi svi ljudi na Zemlji bili cijepljeni ne bismo mogli govoriti o varijantama jer virus traži načine kako će pobjiediti imunološki sustav. Čak i kada jednog dana budemo proglašavali kraj pandemije i epidemije još uvijek imati područja gdje će rizik za zaržavanje, kao što sada postoji za neke bolesti", kazala je.
'Predikcije treba uzeti sa zrnom soli'
Na pitanje hoće li brojke rasti, kaže kako ne vjeruje slijepo u prognostičke modele. "Predikcije su dobre ali treba ih uzimati sa zrnom soli. Ima par modela koji su dostupni i rade predikcije za cijeli svijet, to su ozbiljne predikcije i meni se čine realni. One isto kažu, u slučaju da rast bude 15 posto brojke su takve, ako bude visokorizični scenarij 50 posto porasta, srednji scenarij 30 posto. Sve ovisi koliko ću se ljudi htjeti cijepiti i koliko će se držati mjera", rekla je Bubaš.
Za novo proteinsko cjepivo kaže da je još samo jedno cjepivo u nizu. "To je još jedno cjepivo u nizu kao što imamo vektorska cjepiva, mRNA cjepiva, sada dolazi samo još jedno u nizu tih koja izgledaju za sada sigurno pa se nadam da će ih EMA evaluirati i da će ih imati u primjeni."
'Cijepljenje je jedina mjera'
Za kraj je dala i osobno mišljenje o tome bi li pooštrila postojeće mjere protiv koronavirusa u Hrvatskoj. "Kada kažem da smo prošli 570 i više dana epidemije, naravno da su ljudi time zasićeni. Moraju biti svjesni da će se nove varijante javljati koje će zaobilaziti zaštitu koje nam daje cjepivo i imunitet i to će dovoditi do toga da se zaraza širi. Svatko od nas bi htio da se to ne događa. To ćemo moći postići samo kada postignemo zadovoljavajući imunitet u populaciji. Hoće li to biti cijepljenjem ili preboljenjem, to je na svakome od nas da zaključi. Kada pogledamo Europu i kad vidimo da su cijepli 70 i više posto populacije, da još uvijek postoje prirodni rezervoari za širenje bolesti, kao i drugdje u svijetu gdje je procijepljenost manja, onda je posve jasno da je cijepljenje jedina mjera koja će nam naznačiti kada dolazi kraj epidemije i kraj mjerama s kojima su neki jako zasićeni", zaključila je Bubaš.
