Vlada je na današnjoj sjednici donijela zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, obvezujući nadležne službe na pojačane kontrole cijena i nalažući svim poslovnim subjektima koji su povisili cijene roba i usluga protivno Zakonu uvođenju eura kao službene valute u RH, da ih vrate na razine od 31. prosinca 2022. godine, prije uvođenja eura koa službene valute.
"Zaključkom se obvezuju svi da revidiraju maloprodajne cijene svojih roba i usluga sukladno temeljnim načelima pravilima i zakonima i to tako da budu određene najviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile na Staru godinu", kazao je na sjednici Vlade ministar gospodarstva Davor Filipović.
'Crne liste' bi psihološki i preventivno mogle djelovati
Državni inspektorat, porezna i carinska uprava, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska narodna banka, HANFA, HROTE i Agencija za obalni i linijski promet dobili su zaduženje da bez odgode provedu pojačani nadzor poslovnih subjekata. No, mogu li te mjere Vlade zaustaviti (neopravdana) poskupljenja, upitali smo ekonomskog analitičara Petra Vuškovića, predsjednika Centra za javne politike i ekonomske analize.
"Nisam siguran da takva mjera može donijeti pozitivne efekte, da se cijene praktički vrate na razinu na kojoj su bile prije zaokruživanja zbog uvođenja eura. Trgovac uvijek ima mogućnost da u okviru slobodnog tržišta definira cijenu koju želi. Tako naprosto funkcionira tržište. Ako trgovac može prodati neki proizvod za 10 eura, on sigurno nema namjeru prodati ga za 9 eura", kaže.
S druge strane, Vušković smatra da bi "crne liste" onih koji "zaokružuju" cijene mogle dati rezultata u ovoj situaciji.
"Psihološki bi pridonijele, možda čak i preventivno, jer bi oni trgovci koji imaju namjeru još dodatno povećati svoju cijenu proizvoda i usluga na račun uvođenja eura, bili spriječeni. No, treba znati da smo se borili za slobodu tržišta. A ponuda i potražanja definiraju cijenu na tržištu", ističe.
ekonomski analitičar Petar Vušković
'Još je dalek put do snižavanja cijena'
Što se tiče inflacije, Vušković kaže da je jedino mogu smanjiti građani tako da ssmanje potrošnju, odnosno kupnju proizvoda i usluga.
"Činjenica je zapravo da je potrošnja još uvijek intenzivna. A ovo što se događa na tržištu zbog zaokruživanja cijena, izazvat će revolt građana. Kod nekih svojih kolega i prijatelja već primjećujem taj revolt. Kažu da neće kupovati bilo što i da će pripaziti kod kupnje. Osobno, mislim da je inflaciju vrlo teško sniziti. Vidite da smo na rekordnim razinama - u prosincu je inflacija bila 13,5 posto, što je uistinu mnogo. Europska središnja banka, pod čijim smo sada krovom, gleda kako što bolje ciljati inflaciju na nekih 2 posto. No još je dalek put do snižavanja cijena", ističe.
Sve dok imamo mogućnost ostvarivanja prihoda iz drugih izvora kako bi smanjili ugriz inflacije, kaže Vušković, zapravo smo u nekakvom povoljnom položaju.
"Drugim riječima, ako vidim da je inflacija pojela dio mog dohotka, mogu naći neki dodatan posao. Inflacija nije problem, problem bi bio ako ne biste uspjeli pronaći posao. Sve dok nam nezaposlenost ne raste, nema potrebe raspravljati o inflaciji. No, svaki članak koji izađe u medijima vezan za inflaciju, psihološki diže inflaciju za 0,1 posto. Trgovci čitaju te članke pa na osnovu toga praktički dižu cijenu zato što smatraju da je to legitimno", ustvrdio je Vušković.
