Na konferenciji za novinare predsjednica koordinacije veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Diana Percač, istaknula je kako je dug dosegao gotovo 5,7 milijardi kuna rekavši da je to neodrživo.

"Stoga upućujemo apel Vladi da poduzme hitne korake kako bi se osigurala redovita isporuka lijekova i medicinskih proizvoda", poručila je.

Ugrožena i zdravstvena skrb stanovništva

Percač je istaknula kako veledrogerije, suočene s tako visokom nelikvidnošću, ne mogu ispuniti svoju osnovnu funkciju – osigurati redovitu isporuku lijekova, čime biva ugrožena i zdravstvena skrb stanovništva.

"Već se susrećemo s nemogućnošću isporuke. Zasad je to u manjem opsegu i zato apeliramo na Vladu da poduzme hitne korake kako to ne bi uzelo maha", rekla je.

Dodala je kako će, kad se iscrpe zalihe, ostati bez pojedinih lijekova te da su neke bolnice već suočene s ograničenom isporukom.

Veledrogerije došle do ruba održivosti

Na konferenciji za novinare sudjelovali su predstavnici članica HUP-a Koordinacije veledrogerija koja okuplja četiri kompanije – Phoenix farmaciju, Mediku, Oktal Pharmu, te Medical Intertrade. Otamo upozoravaju kako su došli do ruba održivosti budući da je čak petina bolnica u posljednja dva mjeseca prestala s plaćanjem već isporučene robe.

U priopćenju HUP-a ističe se kako unatoč rebalansu državnog proračuna krajem 2020. godine, kada je osigurano dodatnih 670 milijuna kuna te dodatnim sredstvima u iznosu 2,24 milijarde kuna, dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama kontinuirano rastu. Veledrogerije su dovedene do ruba održivosti budući da je svaka peta bolnica od početka godine prestala s plaćanjem, a tek je svaki četvrti isporučeni lijek plaćen u posljednja dva mjeseca. Istovremeno, rok plaćanja HZZO prema ljekarnama gotovo se udvostručio, zbog čega se članice HUP-Koordinacije veledrogerija kontinuirano suočavaju s različitim izazovima.

'Periodično podmirivanje dugova nije dugoročno rješenje'

"Periodično podmirivanje dijela potraživanja ne može biti dugoročno rješenje za problem nelikvidnosti hrvatskog zdravstvenog sustava. Radi se o zadnjem lancu nelikvidnosti u Hrvatskoj nakon sanacije Agrokora. Ukupni dug bolnica se u samo tri godine skoro udvostručio – sa 2,2 milijardi kuna na 4,2 milijarde kuna. Unatoč tome što kratkoročno pokriju tekuće obveze koje imamo prema partnerima, dobavljačima, proizvođačima, djelatnicima, dodatna sredstva pokrivaju tek stara dugovanja, dok u međuvremenu nastaju nova. Iz tog razloga, veledrogerije su napravile procjenu rizika i isporučivat će robu sukladno svojim mogućnostima. Dosad smo, u interesu svih hrvatskih građana, uvijek izlazili u susret i pokazivali razumijevanje za teškoće zdravstvenog sustava, ali smo se ponovno našli u bezizlaznoj situaciji", istaknula je predsjednica HUP-Koordinacije veledrogerija Diana Percač.

Ističe kako veledrogerije više nisu u mogućnosti kreditirati državu te traže žurno podmirenje potraživanja u iznosu dvije milijarde kuna za dugove bolnica, uz dodatnih 700 milijuna kuna za dugove ljekarni, te dodatnih 300 milijuna kuna za svaki mjesec kašnjenja s plaćanjem iza 31. siječnja ove godine.

Veledrogerije traže žurno podmirenje dugova

"Na dosadašnjim sastancima s Ministarstvom zdravstva u nekoliko navrata ukazivali smo na nužnost hitnog definiranja daljnje dinamike plaćanja HZZO-a, ali i pronalaska dugoročnog rješenja kroz reformu zdravstvenog sustava koje će osigurati normalno funkcioniranje sustava opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima. Nažalost, do danas o tome nismo dobili povratnu informaciju od resornog ministarstva, a dug je ponovno krenuo rasti rekordnim stopama, dok se mi istovremeno dodatno zadužujemo kod bankarskih institucija kako bismo pokrili tekuće troškove", kazala je Percač dodavši kako je "ovo borba za opstanak".

Zaključno s 31. siječnja ove godine, članice HUP-Koordinacije veledrogerija (koje čine dvije trećine tržišta) potražuju čak više od 3,972 milijardi kuna od bolnica i ljekarni, a u odnosu na prosinac, dug se povećao za više od 298 milijuna kuna, ili 8,12 posto. U prosjeku, dug prema veledrogerijama mjesečno raste između 220 do 250 milijuna kuna. Zbog neplaćanja se u pitanje dovodi više od 2000 radnih mjesta, ali i održivost više od 500 kompanija s kojima izravno surađujemo.