Hrvatsku je zahvatio veliki val poskupljenja. Inflacija kakva se nije vidjela osam godina, uz poremećaje na tržištu zbog koronakrize i klimatskih promjena, povećala je cijene gotovo svemu, a poskupljenju se ne nazire kraj. Situaciju je za RTL prokomentirao ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Ovo što sad vidimo kao rast cijena je rezultat oporavka ekonomije. Ekonomija je godinu danja bila potpuno blokirana, i to globalna ekonomija. Taj tip krize koji smo vidjeli zadnje 2020. zapravo mi nikad nismo u povijesti ekonomske krize nismo vidjeli. I ponuda i potražnja je bila blokirana - i to globalno.
Potrošači nisu trošili i kada su se otvorila ta tržišta, potrošači su krenuli u potrošnju. U kratkom trenutku tržišta nisu mogla na nabavnoj strani jednostavno isporučiti takvu količinu robe. Ovog proljeća se dogodilo to sa žitaricama. Kineska ekonomija se brže oporavljala i prije se oporavila od europske i počela kupovati velike količine žitarica gdje god je mogla, osobito u Europi zbog toga što s Amerikom politički nisu u najboljim odnosima pa jednostavno ne mogu dovoljno žitarica kupiti u Americi", objasnio je Novotny uzroke inflacije.
Dodao je da je takav potez Kine stvorio veliku potražnju u ostatku svijeta, zbog čega su cijene skočile. "Hrvatska proizvodi pšenice više nego što potrebno i izvozi preko talijanskih luka na kinesko tržište, jer Kinezi su plaćali bilo koju cijenu samo da mogu doći do te stočne hrane kako bi pokrenuli svinjski ciklus, odnosno proizvodnju svinja", dodao je Novotny.
Moramo uvoziti hranu za turiste
No, hrvatsko je tržište malo, a cijene se drastično povećavaju. Milijun gostiju je trenutno na našoj obali, pa i to ima svoj učinak.
"Ako dođe nekoliko puta više turista nego što imamo stanovnika, domaća ponuda hrane nije dovoljna. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja, ako ne i jedina u Europi koja nema dovoljno hrane za turiste koji dolaze i mora uvoziti tu hranu. U kratkom roku se nije mogla nabaviti ta količina hrane, trgovci i dobavljači hrane i svih drugih potrošnih dobara i usluga su podigli cijene do one razine koje su turisti htjeli prihvatiti.
To vidimo i u smještaju. Hrvatska je ove godine zbog čitavog niza drugih razloga bila veliki hit na turističkim tržištu. Europski su se turisti jednostavno zaželjeli mora i nakon jedne godine lockdowna došli su u Hrvatsku, relativno malo i slabo opskrbljeno tržište. Potražnja je bila ogromna i cijene su doista narasle. Ja sam siguran da će se to stabilizirati nakon turističke sezone", smatra Novotny.
Ne drži nas samo turizam
Turizam nam svake godine donese petinu BDP-a, a rezultati su trenutno odlični. Možda domaće gospodarstvo narasti i iznad procjena Europske komisije. No, Novotny upozorava da je dosta potrošnje ostalo u sivoj zoni.
"Procjenjuje se da se oko 20-ak posto ukupne turističke potrošnje odvija u sivoj zoni koja se ne registrira u službenim statistikama. Vidjeli smo prošle godine da BDP nije tako snažno pao koliko je pao turistički promet. Ta povezanost između hrvatskog turizma i BDP-a ipak nije toliko snažna koliko smo vidjeli, na primjer u Crnoj Gori. Veliki pad turističke potražnje i pad turističke potrošnje je izazvao pad BDP-a preko 15 posto.
To se Hrvatskoj nije dogodilo. Zbog čega? Zbog toga što postoje drugi sektori koji kreiraju BDP i investicije. Izvozni sektor koji se za vrijeme krize ipak snašao. Turizam ima pozitivne strane, jer tim krajevima uz more donosi nekakav dohodak, kućanstvima donosi dohotke, ali na razini nacionalne ekonomije turizam ima i negativnih strana. Zapravo je praćen uvozom, jer sve ono što se potroši u turizmu se mora uvesti jer domaća industrija to ne proizvodi", zaključio je ekonomski analitičar.
