Predsjednik Mosta Božo Petrov u srijedu je ocijenio kako je premijer Andrej Plenković, odbijajući samoizolaciju nakon kontakta sa zaraženim Novakom Đokovićem, poslao poruku građanima da se ne moraju pridržavati mjera koje su odredili epidemiolozi protiv širenja epidemije.
Plenković je poslao poruku građanima da se on neće pridržavati mjera. Imaju li građani uopće potrebu više slušati Stožer kada se njegovih mjera ne pridržava ni premijer, upitao je Petrov na Mostovoj konferenciji za novinare.
O Plenkovićevoj izjavi i samoizolaciji
Na Plenkovićevu izjavu da se njegovom samoizolacijom želi onemogućiti predizborno sučeljavanje, Petrov je odgovorio da ga mostovci jedva čekaju na sučeljavanje, na kojemu bi Plenković trebao objasniti građanima što je to njegova Vlada napravila u posljednje četiri godine.
24.06.2020., Zagreb - Na konferenciji za medije Mosta o problemima ovrha govorili su Bozo Petrov, Nikola Grmoja i Vladimir Troskot. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Mostov nositelj liste za VII. izbornoj jedinici Zvonimir Troskot upozorio je na neprincipijelnost odluka Nacionalnog stožera, koji je prije tri mjeseca primijenio kineski model reakcije na pandemiju, a država preuzela nadzor nad svakim segmentom društva, da bi se sada, s istim brojem novooboljelih, prešlo na liberalniji model od Švedske.
'Građanima se treba nadoknaditi šteta prouzročena odlukama Stožera'
Pozivamo vladajuće da odgovore građanima kada su bili u pravu - kada su sve zatvorili ili sada kada je sve otvoreno, rekao je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja, dok je Petrov pozvao da se nadoknadi građanima šteta prouzročena odlukama Stožera o potpunom zatvaranju gospodarski aktivnosti prije tri mjeseca.
24.06.2020., Zagreb - Na konferenciji za medije Mosta o problemima ovrha govorili su Bozo Petrov, Nikola Grmoja i Vladimir Troskot. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Reagirajući na odluku o raspisvanju parlamentarnih izbora u jeku pandemije, Petrov je poručio da je dužnost vladajućih da omoguće nesmetan pristup biralištima te da će snositi sve eventualne posljedice prijevremenog raspisivanja izbora.
Podsjetio i da HDZ nije omogućio elektroničko i dopisno glasovanje, koje su obećali u svom programu Vjerodostojno za parlamentarne izbore 2016.
'Novim Ovršnim zakonom želimo ukinuti javnobilježničke ovrhe'
Petrov, Grmoja i Troskot održali su konferenciju za novinare kako bi upozorili da je pitanje ovrha još uvijek jedno od ključnih pitanja u Hrvatskoj te najavili da će mostovci, ako dobiju povjerenje građana na izborima, ići u smjeru potpuno novog koncepta Ovršnog zakona.
"Zalagat ćemo se za novi zakon koji će stvarno pomoći ovršenicima", poručio je Petrov, podsjetivši da je u Hrvatskoj još uvijek blokirano 240 tisuća građana, a novi Ovršni zakon još nije donesen jer je "zapeo" u trećem čitanju.
Grmoja je najavio da će Most novim Ovršnim zakonom ukinuti javnobilježničke ovrhe i ovrhe vratiti na sudove, istaknuvši da su u sadašnjoj praksi ovrha prepuštene privatnom sektoru, a ovršenici plaćaju troškove postupka koji su i deset puta veći od glavnice duga.
Zašto bi uspostava centraliziranog digitaliziranog sustava bila korisna?
Uspostavom centraliziranog digitaliziranog sustava vjerovnici, poput komunalnih društava, direktno bi podnosili svoje prijedloge o dugu, bez potrebe za odvjetnicima i javnim bilježnicima.
"Iskustva drugih zemalja pokazuju da se na taj način operativno može voditi postupak i da nam za to nije potrebna cijela vojska ljudi i javni bilježnici. Potrebna je samo nekolicina sudskih referenata i sudaca koji sve kontroliraju i donose odluke, o čemu svjedoči primjer Estonije, gdje svega 30-ak referenata i četiri suca vode cijeli sustav ovrha", rekao je Grmoja te istaknuo kako se u Hrvatskoj više ne smije događati da ovršni zakon pogoduje raznim špekulantima i mešetarima koji zarađuju na rasprodaji nekretnina ovršenika.
Zvonimir Troskot pojasnio je koncept Mosta po kojemu bi se prvo plaćala sama glavnica, a tek nakon toga kamata i ostali administrativni troškovi. "Postavili bismo određeni prag iznad kojeg naplata zateznih kamata više ne bi bila moguća, a zabranila bi se ovrha za bagatelne troškove ispod 20 tisuća kuna", istaknuo je Troskot.
