NAPLATA POTRAŽIVANJA / Mirjani je dug porastao na milijun kuna, a Željko nije ni znao za ovrhu: Agencije naplaćuju masne cifre, a nitko ih ne nadzire

Agencije za naplatu potraživanja kontrolira jedino Porezna uprava pa one imaju mogućnost nabijati kamate i maltretirati građane pozivima

24.9.2021.
23:17
Ilustracija: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Pozivi u podne i ponoć, njima, susjedima, rodbini i prijateljima te uplatnice na vrtoglave iznose bez ikakvog opisa plaćanja svakodnevica su osoba koje duguju novac agencijama za naplatu potraživanja.

"Realno sam bila dužna, kad je to sve krenulo 2007., oko sto tisuća kuna, znači kad gledate od 2007. do 2021. dug je sad, ovo što je tu, milijun kuna. Mogu reći da sam dospjela tu jer sam bila jamac svom susjedu, koji je bio direktor i živio je tu iznad mene 2006. godine. Od 2006. do 2021. to traje. Uzela sam franak, isto sam sretna, nakon toga svega se sve urušilo i počele su banke prodavati bez obavijesti“, ispričala je za Provjereno Mirjana Frntić.

Dodaje da do 2006. nije bila dužna ni lipe. A uskoro joj niti plaća nije bila dovoljna da pokrije troškove svoje obitelji i dug koji je samo rastao. Kad je otišla u mirovinu, banke se nisu mogle naplatiti, pa su dugovanje prodale četirima agencijama za naplatu potraživanja, koje su odmah krenule u akciju.

"Zovu 555 puta na dan. Onda vas nagovaraju - 'platite barem pedeset kuna, platite barem sto kuna'. Ja to nisam nikada napravila jer čim platite pet lipa, priznajete nepostojeći dug“, opisuje Frntić.

Željko ima nešto drugačiju priču. Njemu je dug od 98 kuna narastao na čak 2600 kuna. Agencije se već drugi puta pokušavaju naplatiti ovrhom na njegovu plaću, bez da ga je itko o tome obavijestio. Jedna je agencija u tom uspjela prije pet godina, a druga je sada započela proceduru. Tvrdi da prije deset godina nije htio platiti račun teleoperaterima.

"Ja sam morao podmiriti sve račune da bi me prebacili. Kad su me prebacili, nakon mjesec dana sam dobio račun 98 kuna. Nisam razumio zašto i to nisam platio. I sad su me ovršili“, rekao je Željko i dodao da nije niti znao da taj dug još uvijek postoji, niti da je ovršen. Obavijest o ovrsi nije dobio, a kad je pokušao kontaktirati agenciju za naplatu potraživanja - oni se nisu javili.

Obična trgovačka društva

Agencije za naplatu potraživanja su obična trgovačka društva koje od banaka otkupljuju loše kredite, odnosno one koji se ne mogu naplatiti. Čine to po diskontnoj cijeni, od najviše 30 posto ukupnog duga, a potom od građana traže da vrate cijeli dug s kamatama i dodatnim troškovima, jer su kupovinom duga agencije kupile i prava na ostale troškove.

U zadnjih 10 godina agencije su samo od banaka otkupile više od 36 milijardi kuna loših kredita, a gdje su još teleoperateri, komunalna poduzeća i leasing kuće koje također koriste njihove usluge. Zanimljivo, sve su agencije u inozemnom vlasništvu.

"Novac koji dolazi za otkupe potraživanja ima svoju adresu, ukoliko je nema, ne dolazi do zaključivanja ugovora, banke su tu vrlo rigidne i nema šanse da će se dogoditi da novac dođe s nekakvih sumnjivih računa. Imate porezni nadzor kompanija koji je normalan kod svih kompanija i Porezna uprava ga redovito provodi“, objašnjava Matija Arapović iz Udruge agencija za naplatu potraživanja.

Nitko ih ne nadzire

Agencije za naplatu potraživanja u Hrvatskoj posluju od 2007. godine. Iako je njihov rad reguliran kroz nekoliko zakona, nad njima se ne vrši nikakav nadzor, osim poreznog. Naime, nijedan propis iz ne prepoznaje kao financijske institucije, pa ne podliježu nadzoru Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

No, ako one otkupljuju dugove od banaka po debelo sniženim cijenama, zašto banke ne daju prvo svoji klijentima da po istim cijenama pokuaju sami otplatiti dio duga? Iz Hrvatske udruge banaka tvrde da bi to potaknulo neplaćanje i financijsku nedisciplinu.

"Netko osnuje agenciju, uloži dvadeset tisuća kuna temeljnog kapitala, a posluje već prvu godinu s osamdeset milijuna kuna. Otkud taj novac? Ono što mi sumnjamo, da neke od tih agencija nastaju da bi se omogućilo pranje novca i mislimo da neke druge institucije trebaju na to paziti“, tvrdi oporbena saborska zastupnica Sandra Benčić.

Iako se prodaja dugovanja smanjila otkako je ministar financija Zdravko Marić dao mogućnost bankama da otpišu nenaplative dugove time što ih država vodi kao porezno priznati rashod, neki su problemi ostali. Bankarski je sektor strogo uređen i definiran, osim u dijelu komunikacije s klijentima. Dužnici tvrde da ih banke o prijenosu dugovanja nisu obavijestile, a HNB, koji regulira rad banaka, pak, tvrdi:

"Na temelju spomenutih propisa koji su predmet nadzora Hrvatske narodne banke, dužnik bi morao dobiti potpunu informaciju o osobi novog vjerovnika, kao i o stanju i strukturi svoga duga, pri čemu se pravna pozicija dužnika ne bi smjela pogoršati kod novog vjerovnika“, poručuju iz HNB-a te dodaju da građani sve nepravilnosti trebaju prijaviti Tržišnoj inspekciji, a probleme u radu banaka njima.

Spremaju se prijedlozi zakona

Jedna agencija za naplatu potraživanja naručila je istraživanje koje je pokazalo da se tijekom pandemije svaki peti Hrvat prezadužio. Naravno, samo te agencije od toga imaju koristi.

"One su obični d.o.o., nisu nikakvim posebnim zakonom regulirane, možete imati nekakvu prodavaonicu špeceraja i agencije koje vrte milijune kuna godišnje na razini jednake odgovornosti. Gdje je taj novac? On većinski odlazi van zemlje, zato što su u vlasništvu stranih tvrtki. Pitanje tog ekstra profita i oporezivanja tog profita da bi se destimulirala ta vrsta naplate. Isto tako vrsta regulacije da se ograniči koliko vi možete naplatiti dužniku s obzirom na ono za koliko ste taj dug platili", istaknula je zastupnica Benčić.

To je samo jedno od rješenja koje će ponuditi u svom prijedlogu Zakona o agencijama, kojeg će idući mjesec poslati u proceduru. Na isti se potez spremaju i vladajući.

"Više ne čekamo dogovor na europskoj razini nego ćemo sami krenuti u zakonske izmjene kako i na koji način bolje regulirati načine i postupke otkupa potraživanja, poglavito informiranja i notifikacije potrošača, iz perspektive zaštite potrošača, te općenito nadzor poslovanja“, obećao je ministar financija Zdravko Marić.

A dok zakon ne stupi na snagu, Mirjani, Željku i desecima tisuća drugih dužnih građana ne preostaje ništa drugo nego trpjeti pozive i kucanja na vrata. Pozive bi mogli riješiti i popunjavanjem privole o GDPR-u da ih agencije više ne zovu. No, dugovi ostaju.

"Građani imaju mogućnost, između ostalog se obraditi udruzi koja će utvrditi o čemu se radi, pa možemo napraviti na kraju krajeva nekakve sankcije prema našim kolegama“, objašnjava, pak, Arapović.

Četvrtina proračuna u sivoj zoni

No, zakon se čeka, a prijavljivanje maltretiranja agencija je u ingerenciji udruge koja ih okuplja. Vrijedi spomenuti kako čak 840.000 Hrvata duguje male iznose, do 8000 kuna. Ako banke to prodaju agencijama, ti će dugovi narasti na desetke i stotine tisuća kuna, pa će ih biti nemoguće vratiti.

Bivši ministar financija Boris Lalovac upozorava kako bi država trebala biti oprezna i pri regulaciji prešutnih minusa, jer bi se agencije mogle i na tom okoristiti. "To je ogromna administracija za banke, i oni će to gurnuti na tržište, a to je neregulirano tržište. Nije Vlada za to kriva, ali HNB i banke će to na vas prebaciti i onda ćete se vi morati nositi s time kako to riješiti", rekao je Lalovac.

Ako ih već nije briga za gotovo četvrtinu stanovništva, država bi zbog sebe trebala što rije urediti tu sivu zonu. Naime, u njoj se svake godine obrće novca u visini četvrtine proračuna.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali