HRVATSKA U EUROPSKOM VRHU PO BROJU PARTIJSKIH VOJNIKA: / 'Zemlje s mnogo članova u strankama pokazuju znakove klijentelizma - i to nije slučajno'

Čak 11 posto birača su članovi neke od stranaka, a više od pola tog broja otpada na HDZ

9.6.2019.
8:18
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

HDZ ne samo najbrojnija stranka, nego na nju otpada više od pola članova svih partija. Tako HDZ ima 220.000 članova, a pomalo iznenađujuće, slijedi ju njen koalicijski partner HNS s 39.867 članova. Sudeći prema rezultatima izbora za EU parlament, osvojili su manje glasova nego što imaju članova. Na trećem mjestu je HSS sa 38.710 članova a SDP s 35.738 tek je četvrti. HSLS ima 17.000 članova, a potom idu HSU (11.000), SDSS (10.100), Narodna stranka – reformisti (9000) i IDS (7300 članova).

Čak 150 stranaka

Ostale stranke koje su dale podatke o članstvu imaju manje od tisuću članova (GLAS, Most, HDSSB), a nekoliko većih stranaka nije otkrilo svoje brojke (Živi zid, Neovisni za Hrvatsku, Bandić Milan stranka rada i solidarnosti), no može se pretpostaviti da im se članstvo kreće od nekoliko stotina do nekoliko tisuća. U Hrvatskoj je još 150 stranaka, od kojih svaka po zakonu mora imati najmanje 100 članova, dolazi se do još najmanje 15.000 stranačkih ljudi, pa bi se ukupna brojka popela na 420.000 stranačkih igrača, procjenjuje Slobodna koja je pokušala skupiti podatke koliko stranke imaju članova.

To bi značilo da je od oko 3,8 milijuna birača njih 11 posto u partijama, a od čeka je 55 posto u HDZ-u.

U EU jedino Austrija gora

Prema međunarodnoj studiji "Organiziranje političkih stranaka" (Oxford University Press, 2017.), koju su uredili dr. Susan E. Scarow, s američkog Sveučilišta Houston, dr. Paul D. Webb, s britanskog Sveučilišta Sussex, i dr. Thomas Poguntke, s njemačkog Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu.

Veći udio građana učlanjenih u stranke, u odnosu na Hrvatsku, ima samo Austrija (13,5 posto). Finska ima oko sedam posto učlanjenih građana, a ostale promatrane zemlje manje od pet posto.

Konkretno, od četiri do pet posto stranačkih vojnika imaju Belgija, Italija, Norveška i Španjolska, od tri do četiri posto Danska i Švedska, od dva do tri posto Portugal, Nizozemska, Irska i Njemačka, od jedan do dva posto Češka, Britanija i Mađarska, dok Poljska ima svega 0,8 posto. Europski prosjek je 3,5 posto, a da nije Austrije i Finske, taj bi prosjek bio i manji.

'Klijentelistička zemlja sa 75 posto državne privrede'

„Austrija je iznimno klijentelističko društvo. Iako je to kapitalistička zemlja, čak 75 posto privrede je u državnom vlasništvu, pa je stranačka iskaznica često i ulaznica u gospodarstvo“, rekao je dr. Goran Čular. Za Finsku je istaknuo kako je ipak druga priča i visoka politiziranost tamošnjeg društva datira još od njihova građanskog rata iz 1918. godine.

Bivša Jugoslavija odskače i od istočnog bloka

No ova studija nije obuhvatila zemlje Balkana,ali su dr. Čular i njegov kolega s FPZ-a dr.Dario Nikić Čakar istaknuli su kako kako zemlje bivše Jugoslavije drastično odudaraju i od zapada i od bivšeg sovjetskog bloka.

Dok države srednje Europe imaju najniže postotke članstva od svih europskih demokracija (Češka i Mađarska manje od dva posto, Poljska manje od jedan posto populacije), bivše jugoslavenske republike bilježe maksimalnu gustoću članstva, s iznimkom Slovenije.

Prestigla nas i Makedonija

Ovu tezu potvrđuje nedavna studija makedonskih politologa Jovana Bliznakovskog, Borjana Đuzelova i Miše Popovića, pod naslovom "Izvještaj o neformalnim aktivnostima političkih stranaka u društvima zapadnog Balkana", u kojoj autori iznose da je u šest zemalja zapadnog Balkana čak oko 10 posto građana učlanjeno u političke stranke, najviše u Makedoniji (13,3%), a najmanje u Albaniji (7,9%), dok se udio stranačkog članstva u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i na Kosovu kreće od devet do 10 posto.

Je li to zato kako bi se lakše našli posao?

„U anketama nitko neće priznati da se u stranku učlanio zbog uhljebljenja, nego ljudi daju moralno poželjne odgovore. No, činjenica je da zemlje s visokim udjelom članstva u političkim strankama istodobno pokazuju intenzivne karakteristike klijentelizma, i to nije slučajno“ zaključuje dr. Čular.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Izdvojeno

Regionalni portali