Otpočevši pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je krenula prema uspostavi ugovornih odnosa s Europskom unijom. Pregovori o tom Sporazumu formalno su otvoreni 24. studenoga tijekom summita EU - a i zemalja jugoistočne Europe u Zagrebu. U Bruxellesu je 18. prosinca održan prvi od ukupno tri najavljena pregovaračka kruga između Hrvatske i Europske unije.
Hrvatska strana očekuje da bi se pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju mogli okončati u prvoj polovici sljedeće godine. Zaključivanje pregovora i potpisivanje Sporazuma predstavlja lakši dio procesa, jer nakon toga slijedi njegova provedba, koja traži postupno otvaranje tržišta za europske proizvode i prilogodba hrvatskog zakonodavstva acquisu communautairu, europskom pravnom kodeksu.
Europska je unija na summitu u Lisabonu 23. i 24. ožujka donijela odluku da Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju prethodi asimetrična liberalizacija trgovine, čime ona gotovo u potpunosti otvara svoje tržište za proizvode iz zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja. Na prijedlog Europske komisije u lipnju ove godine, Vijeće ministara EU - a usvojilo je u rujnu uredbu kojom se operacionalizira odluka iz Lisabona. Uredba, koja je stupila na snagu 1. studenoga, vrijedi za dvogodišnje razdoblje do 31. prosinca 2002. Tom uredbom bescarinskim režimom za uvoz na tržište EU - a obuhvaćeno je 95 posto proizvoda iz zemalja zapadnog Balkana, 15 posto više od dotadašnjeg režima autonomnih trgovinskih povlastica. Te mjere imaju vrlo mali utjecaj na tržište EU - a, ali su vrlo značajna pomoć za gospodarstva zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja.
Kroz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska će postupno, u rokovima koje u pregovorima treba definirati, morati smanjivati "asimetričnost" u trgovini s Europskom unijom i otvarati svoje tržište za bescarinski pristup europskim proizvodima. To je veliki izazov za hrvatsko gospodarstvo, koje će morati povećati svoju konkurentnu sposobnost. Intenziviranje odnosa s Europskom unijom slijedilo je odmah nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora u siječnju i veljači. Prije toga u Zagreb su iz Bruxellesa uglavnom stizali prigovori zbog odnosa s Haškim sudom, nedovoljne pravne sigurnosti, odnosa prema manjinama, medijima, prema povratku izbjeglica, odnosa prema Bosni i Hercegovini itd.
Prije nego što je i formirana nova vlada u Hrvatskoj u Zagreb je doputovao predsjednik Europske komisije Romano Prodi (14. siječnja), najaviši tada obnovu političkog dijaloga, koji je prekinut 1995. godine nakon operacija Bljesak i Oluja, kojima su oslobođena dotad zaposjednuta područja. Slijedili su posjeti visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javiera Solane (28. ožujka i 9. lipnja), povjernika Europske komisije za vanjske odnose Chrisa Pattena (9. ožujka i 22. rujna). Bruxelles su posjetili premijer Ivica Račan (14. veljače) i predsjednik Stipe Mesić (17. i 18. srpnja). Jedan od pokazatelja novih odnosa Hrvatske i EU - a je i podizanje diplomatske razine Ureda Europske komisije u Zagrebu, koji je 9. ožujka prerastao u Izaslanstvo EK - a.
Posebno priznanje Europske unije Hrvatskoj ukazano je organiziranjem u Zagrebu summita EU - a i zemalja jugoistočne Europe, 24. studenoga. To je bio najveći skup državnika u povijesti Hrvatske i prvi sastanak na vrhu predsjednika država ili vlada petnaest zemalja EU - a koji je održan u jednoj zemlji nečlanici. Na summitu je usvojena Zagrebačka deklaracija u kojoj se naglašava individualni pristup svakoj od pet zemalja iz procesa stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, SR Jugoslavija, Makedonija i Albanija), potreba njihove regionalne suradnje i njihov status potencijalnih kandidata za članstvo u EU. Ako ne dođe do nekih nepredvidljivih obrata, Hrvatska će sljedeće godine zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju steći status pridružene članice, ali do punopravnog članstva ostaje još dug put. Predstavnici hrvatske Vlade smatraju da do 2006. godine Hrvatska može ispuniti sve kriterije za punopravno članstvo, što ne znači da će tada i postati punopravna članica.
