Spomenutom odlukom olakšava se pristup za domaće poljoprivredne i prehrambene proizvode tržištu Unije, a za najveći dio njih omogućuje se bescarinski pristup tom tržištu. Izuzetak su vino, ribe i riblji proizvodi, te govedina (baby-beef). Odluka što ju je donijela EU, odnosno ministri vanjskih poslova Unije, po svoj će se prilici, primjenjivati od početka studenoga, a vrijedit će do kraja 2002.
Vjerujemo, kaže Božić, da Vlada zavrijeđuje takav potez Unije, jer će on biti potpora njezinim nastojanjima i nastojanjima Ministarstva poljoprivrede da se učini jači reformski zahvat u preoblikovanju poljoprivredne politike, kako bi se ona uskladila s politikom EU. Kako će ponuđenu pogodnost iskoristiti hrvatski seljaci, odnosno poljoprivredni proizvođači teško je jednoznačno odgovoriti.
No, Božić drži da bi pogrešna bila predodžba da će se oni pojaviti na tržištu pšenice, kukuruza, šećera ..., jer je riječ o proizvodima koje Unija ima, i više nego što su njezine potrebe. Ipak, napominje, da Hrvatska kao zemlja očuvana okoliša i nekih prepoznatljivih proizvoda, ima što dodatno ponuditi zahtjevnom tržištu Unije koje ima oko 370 milijuna potrošača. Pustimo da gospodarstvenici sami dođu do konkretnih spoznaja koji su to proizvodi, a državna tijela trebaju poduprijeti ono što na globalnoj razini ima izgleda uspjeti, kaže Božić.
Pomoćnik ministra navodi da dosadašnja poljoprivredna razmjena između Hrvatske i EU pokazuje trend pada, odnosno stagnacije. Uvoz tih proizvoda iz EU, u odnosu na rekordnu 1995. kad je iznosio 472 milijuna dolara, lani je pao na 315 milijuna dolara. Isti trend vrijedi i za hrvatski izvoz. Naime, 1995. izvezeno je poljoprivrednih roba u vrijednosti 131 milijun, a prošle tek 76 milijuna dolara.
Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi u ukupnoj su razmjeni Hrvatske s EU zastupljeni gotovo simbolično. U izvozu je to prošle godine bilo manje od četiri posto (3,64), a u uvozu oko sedam posto (7,17). Razmjena poljoprivrednih proizvoda s Unijom puno je manja od prosjeka gospodarstva, rekao je, uz ostalo, Božić.