Hrvatska je od srijede punopravna članica WTO-a, organizacije koja pokriva gotovo 90 posto svjetske trgovine, nakon šest i pol godina pregovaranja, istaknuo je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, govoreći i o osnovnim načelima djelovanja WTO-a.
Za industrijske je proizvode smanjivanje carinskih stopa počelo s 1. srpnja, a druga faza koja se tiče rasporeda specifičnih usluga počet će se primjenjivati 1.1. 2001, rekao je Fižulić.
Među nizom područja koja se sada drugačije reguliraju je i mogućnost izravnog osiguranja i reosiguranja za međunarodni cestovni, zračni i pomorski prijevoz u inozemstvu, kao i obveza preispitivanja ugovora s telekomunikacijskim operaterima u Hrvatskoj. To pak znači da od 1. siječnja 2001. je područje internet providera i tih Internet usluga slobodno.
Članstvo Hrvatske u WTO-u, utjecat će i na zaključivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama članicama EFTA-e i CEFTA-e, koji kao polazište za ugovore o međusobnoj trgovini prihvaćaju razinu carina dogovorenu u okviru prijema u WTO. Procjenjuje se da bi pregovori o ugovorima sa državama EFTA-e i CEFTA-e mogli biti završeni do kraja ove godine.
Istodobno je, iako najavljivano, potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini s BiH odgođeno zbog nepoznanica s b-h strane, koja namjerava povećati carinske stope od iduće godine. Stoga je neprihvatljivo sklapanje ugovora koji sadrži postotak smanjenja od carine za hrvatske izvoznike u BiH, a da se istodobno ne zna visina carine, ističu u Ministarstvu.
Ministar Fižulić napominje da nižim carinama su obuhvaćeni proizvodi od šećera, brašna, mlijeka, mesa i ulja, koji su zapravo i bili razlog kupnje izvan Hrvatske. Postupnim snižavanjem carina, već 2001. 80 posto trgovine sa svijetom bit će u režimu slobodne trgovine, rekao je Fižulić.
Ulaskom Hrvatske u WTO doći će do ujednačavanja carinskih stopa za pojedine industrijske proizvode i djelatnosti sukladno svjetskim rješenjima, a hrvatski su pregovarači uspjeli u pregovorima izboriti dulje vrijeme prijelaznog razdoblja primjene - od dvije do pet godina za osjetljive industrijske proizvode te od dvije do sedam za poljoprivredno-prehrambene.
A to znači da bi, nakon pet godina prilagodbe, prosječna nominalna stopa carine za industrijske proizvode s dosadašnjih oko 10 posto trebala doći do razine oko 5,34 posto (na početku 2005.). Po završetku pak sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe za poljoprivredno- prehrambene proizvode postojeća carinska stopa od 33,7 posto trebala bi biti prepolovljena i iznosit će početkom 2007. 16,4 posto.
Hrvatska bi to trebala doseći postupno, donoseći za svaku godinu novu, sniženu carinsku tarifu.
Na upit o brojnim kritikama upućenima paketu poreznih zakona, ministar je rekao da je namjera predlagača podrška novim ali kapitalo intenzivnim tvrtkama, a sustav zaštitne kamate podržavao je velike i stare. - Što će biti konačan porezni model, teško je kazati i to treba prepustiti Ministarstvu financija i u konačnici Hrvatskom saboru - napomenuo je ministar gospodarstva.
Istodobno je predstavljen prvo izdanje "Croatia - Country Reporta" Ministarstva gospodarstva na engleskom jeziku, koje na 30-ak stranica donosi najvažnije makro i mikro podatke i pokazatelje o gospodarstvu i okružju.
