Hrvatska je spremna za čuvanje vanjske granice Europske unije. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić već idućeg tjedna predaje zahtjev za primanje u Schengen.

O samoj proceduri i onome što Hrvatsku čeka na putu do toga da postane puopravna članica Europske unije te kada to možemo očekivati, u RTL-u Danas razgovarali smo s ministrom Ostojićem.

Čuli smo, procedura kreće, kojim će se tempom ona odvijati, kada ćemo ući u schengenski granični režim? Dvije godine nakon što smo primljeni u Europsku uniju, imamo pravo aplicirati. Upravo sada, izjava koja je danas usvojena na Vladi, prvi je korak. 1.7. počinju teći rokovi od kojih će, nadam se vrlo skoro, biti napravljena evaulacija. Treba biti realan i kazati da se to ne događa u deset dana, ni u mjesec dana, to je postupak koji traje otprilike godinu i pol dana i to je vrijeme u kojem će Hrvatska, vjerujem, dokazati da je sposobna čuvati vanjsku granicu Europske unije. Znači, za godinu i pol dana ćemo biti punopravna članica Europske unije? Moram reći da ćemo mi sigurno tada biti, i vjerujem, pozitivno ocijenjeni što se tiče naše tehničke sposobnosti da čuvamo vanjske granice EU, ali odluku sve zemlje države članice moraju donijeti jednoglasno. Prema tome, treba uzeti u obzir da to nije jednostavna stvar, slična je kao i prijem u Europsku uniju. Što još Hrvatska treba ispuniti, koje su naše najslabije točke na kojima MUP mora raditi? Trebamo znati, da Rumunjska i Bugarska, iako su davno već članice EU, nisu u ovom trenutku još uvijek članice shengenskog prostora. Prošle su, i dobile pozitivnu ocjenu evaluacije, to znači tehničke pripremljenosti, ali u svim segmentima trebate zadovoljiti vrlo visoke standarde.

Što se tiče Hrvatske, u ovom trenutku rezultati pokazuju da smo zemlja koja izuzetno dobro čuva ne samo svoju granicu, već i ono što je problem u Europi kod nas je problem u najmanjoj mogućoj mjeri; broj azilanata pada, broj ilegalnih imigranata u Hrvatskoj pada. To su podaci koje daje agencija za vanjske granice. Dok u drugim članicama EU, pa i članicama Schengena, taj broj drastično raste. Mi tu sposobnost dokazujemo tim rezultatima.

Međutim, to neće biti dovoljno, bit će sigurno potreban konsenzus svih koji u tome mogu pomoći, da se kod naših prijatelja zemalja članica i kod svih onih koji to budu ocjenjivali, napravi maksimum da Hrvatska postane punopravni dio Europske unije. To znači, za naše građane je važno da više ne moraju u Europu ići sa putovnicom, osobnom kartom, da se slobodno kreću po Europi, kao što to rade sada u Hrvatskoj. U tome nam je pomogla Europa sa 120 milijuna eura. Oporba vas kritizira da je dosad potrošeno premalo, negdje oko 2,5 milijuna. Na što će se potrošiti ostalo i hoćemo li uspjeti sve potrošiti do 2016. godine, inače ćemo sve morati sve vratiti? Ja bi pozvao oporbu da ne traži u tome nikakve minuse, da je ovo upravo jedna od stvari u kojima ne bi trebalo biti oporbe i pozicije. Iz vrlo jednostavnog razloga, što sam uvjeren da je svima interes da uđemo u Schengen.

Naravno da nismo potrošili novce za ono što nije gotovo, odnosno ono što ne možeš u ovom trenutku platiti. 120 milijuna eura je samo jedan dio novaca koji je uložen u izgradnu schengenske granice. Moram reći da je 90 posto stvari ugovoreno, a rok do kojeg to treba potrošiti, tako da ne bi bili zabrinuti, je 23.7.2016. godine. i do tada ćemo sigurno potrošiti te novce. Moramo ih potrošiti na ispravan način. To znači, oni odavno leže kod nas na računu, ali, kažem, treba biti sagrađena zgrada da bi je platili, helikopter treba biti isporučen da bi ga platili. Prema tome, uz sve te postupke koji trebaju biti transparentni i napravljeni u skladu sa zakonom, budite uvjereni da ćemo to napraviti na način da ne moramo vratiti nazad novce Europskoj uniji.