Slavonija se još oporavlja od katastrofalnih poplava u svibnju
koje su nosile sve pred sobom. U nešto manjim razmjerima voda je
plavila i ostatak Hrvatske. Karlovac je bio ugrožen nekoliko
puta.
More su parale pijavice, a gradove potapale kiše. U Hvaru je
zabilježena najveća količina oborina ikad izmjerena u jednom
danu. Kad nije padalo, onda je bilo iznadprosječno toplo. Zato će
2014. ostati zapisana kao godina ekstrema.
"Toplinske prilike u Hrvatskoj za 2014. godinu opisane su
dominantnom kategorijom ekstremno toplima, cijela Hrvatska
svrstana je u tu kategoriju. Usporedba godišnjih oborina pokazuje
da je oborina bilo više od prosjeka na svim analiziranim
postajama", kazala je TanjaLikso, klimatologinja DHMZ-a.
U Ogulinu gotovo nikad nije padalo kao lani. Grad je natopilo
više od 2200 litara kiše po četvornom metru. Rijekom je proteklo
2 tisuće litara kiše, a u Gospiću je palo više od 1800 litara.
Dubrovačke je zidine opralo 1600 litara kiše.
Takvi podaci samo potvrđuju: globalno zatopljenje čini svoje.
Klimatolozi tvrde da je za njega najodgovorniji čovjek.
"Ova godina 2014. je bila svarno nešto što je ekstremno. Možemo
očekivati i u idućim godinama nastavak zatopljavanja, naravno ne
možemo očekivati da će sljedeća godina biti toplija od one
prethodne, ali trendovi su što se tiče zagrijavanja prisutni",
dodaje IvanGϋttler, klimatolog
DHMZ.
Za takvu situaciju, dio krivice svatko nosi na svojim leđima. I
ne samo to, nego i posljedice globalnog zagrijavanja.
Koliko će valjati 2015. godina? Iznadprosječno topla će svakako
biti. Poplave? Ne ponovile se.
Ekstremno topla i kišovita! Opis je to protekle 2014. godine u kojoj je priroda pokazala zube. Poplave su harale Slavonijom i ostatkom zemlje. Na Hvaru je palo najviše kiše u jednom danu otkako je mjerenja. Živa u termometru dizala se iznad prosjeka - a za sve je krivo globalno zatopljenje.
