Svoj kredit "u švicarcima" Goran otplaćuje već
pet godina. Isto toliko puta povećala mu se i kamata, pa mu se
rata od početnih 1950 kuna popela na tri tisuće. Besplatan
prijenos kredita u jeftiniju banku zvuči bajkovito, a ipak,
Goranu se ne isplati.
Ozakoni li i država inicijativu HNB-a, zaduženi bi građani,
ukoliko im se to isplati, mogli prijevremeno zatvoriti kredit bez
dodatnih naknada koje inače iznose od jedan do tri posto kredita.
U HNB-u potvrđuju da se u suradnji s Ministarstvom finacija radi
na izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju.
Dopuna spomenutog zakona, koju smatramo svrhovitom, dodatno bi
zaštitila korisnike kredita. Dala bi im mogućnost da, u slučaju
da vjerovnik poveća kamatne stope, postojeći kredit refinanciraju
kreditom druge banke u roku od tri mjeseca bez naknade.
Štoviše, u HNB-u razmišljaju i o izmjeni Zakona o kreditnim
institucijama, kako bi što više zaštitili potrošače. Ojačala bi
se tako i konkurencija među bankama u kojima podsjećaju da takav
propis već postoji, no samo za kredite ugovorene nakon
31.12.2009.
Ipak, predsjenika udruge banaka, inicijativa o besplatnom
refinanciranju poprilično je iznenadila.
"Nemoguće. Mislim, to nigdje ne postoji", kaže
ZoranBohaček.
U Uniji se, kaže Bohaček radi na mobilnosti računa, no ovakvih
najava još nema, pa se zaduženi pitaju jesu li s proturječnim
izjavama iz bankarskih krugova na konju ili je besplatno
refinanciranje kredita tek premala mrva za nadu.
Kada banka povisi kamatu na kredit, potrošači su obično nemoćni. Bilo kakvo refinanciranje kredita preskupo je, pa većina ne razmišlja o promjeni banke. Tako je bilo dosad, no novi guverner HNB-a očito kreće oštro. Uz novi Zakon o kreditnim institucijama najavljuje i mogućnost besplatnog prijenosa kredita u jeftiniju, ukoliko banka previše povisi kamatnu stopu.