Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva tri dana prosinca, pokazuje zadržavanje visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca SDP i lijevu koaliciju. Pri tom je zabilježeno blago povećanje te prednosti. Na desnici se događa "migracija" glasača prema HDZ-u i Hrvatskoj zori, a na ljevici blagi pad izborne podrške OraH-u.
RTL anketa: Josipoviću pada podrška, Kolindi i Kujundžiću raste!
Hrvatski su laburisti stabilizirali izbornu potporu koja je blago porasla u posljednjih dva mjeseca, dok Reformisti nisu iskoristili početni zamah nove stranke. Ovo su glavni nalazi redovitog mjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ je zadržao vrh ljestvice, a ispred SDP-a i Oraha. Tako HDZ početkom prosinca bilježi izbor od 26,7 posto (prema 25,9 posto iz studenog). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 21,9 posto (prema 21,7 posto prije mjesec dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo OraH, koji se učvrstio na trećem mjestu, ali i ovaj put s padom izborne podrške (sada 14,6 posto prema 15,1 posto iz studenog i 16,8 posto iz listopada).
CRO demoskop
Preferencije stranaka
Na četvrtom je mjestu po prvi put Hrvatska zora s izborom od 3,7 posto (prije mjesec dana 2,7 posto). Ovaj je rast pokazatelj ispravne odluke predsjednika stranke da se natječe u utrci za Pantovčak čime je značajno povećao organizacijsku sposobnost stranke, učinio je javno prepoznatljivijom i glasačima poželjnijom. Kod novih je stranaka ovakva nominacija ultimativni zahtjev u povećanju izbornih šansi.
S tog se naslova postaje zanimljivom tema o izbjegavanju MireleHoly da uđe u predsjedničke izbore, te kao istinski izazivač na ljevici unese neku drugu dinamiku u politički život (pa i u predsjedničke izbore). Kujundžićeva je kampanja pomogla migraciji glasača na desnom krilu, te je uz još neke događaje (rascjep u HSP AS, sukobi u Hrastu) stvorila neke nove obrise političke arhitekture. Migracija na lijevom krilu u zadnjih je dva mjeseca išla u obrnutom smjeru (smanjenje podrške Orahu, i povećanje SDP-u).
Na petom se mjestu nalazi HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,8 posto (3% u studenom), a slijede HDSSB s 2,5 posto te Hrvatski laburisti i HSS (2,4 posto). Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: NL IvanaGrubišića (1,3%), NL Milana Bandića (1,3%), HSLS (1,1%), IDS (1,1%), Hrast (0,9%), HSP (0,8%), HSU (0,8%), Narodna stranka Reformisti (0,8%), HSP AS (0,5%).
CRO demoskop
Preferencije po regijama
U ovomjesečnom su istraživanju dobitnici (stranke s povećanjem izbora u odnosu na prošli mjesec): Hrvatska zora (+1 postotni poen), HDZ (+0,8 postotnih poena), HDSSB (+0,6 postotnih poena), SDP, Laburisti i NL Ivana Grubišića (+0,2 postotnih poena). S druge strane najveći je pad zabilježio HSP AS (-1,2 postotnih poena, NL Milana Bandića (-0,7 postotnih poena), Orah (-0,5 postotnih poena), Hrast i HSS (-0,4 postotna poena).
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31,2 posto (prema 31 posto iz studenog), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 24,8 posto na drugom mjestu (u studenom 25%). Slijede stranačka lista OraH koja je s 15 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 15,7 posto (a prije dva mjeseca 17,4 posto). Savez za Hrvatsku s izborom od 7,1 posto drži četvrto mjesto (prije mjesec dana 5,9 posto). Hrvatski laburisti su s izborom od 2,5 posto, a NL Ivana Grubišića s 2,4 posto. Na začelju ove ljestvice koalicija su NL Milana Bandića (1,9%) i Reformisti (0,8%).
CRO demoskop
Preferencije koalicija
Predsjednik Ivo Josipović je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,8% (prošli mjesec 31,9%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,5 posto (u studenom 11,6%). KolindaGrabarKitarović je treća, ali sada s izborom od 9 posto (prošli mjesec 7,7%), a Milan Kujundžić je zadržao četvrto mjesto s izborom od 5,3 posto (prije mjesec dana 4,8%). Slijedi europarlamentarni dvojac: Tonino Picula (4%) i AndrejPlenković (3,8%). Među deset bajpozitivnijih hrvatskih političara još su: ZoranMilanović (2,6%), Milan Bandić (2,1%), RužaTomašić (2,0%) i TomislavKaramarko (1,5%).
CRO demoskop
Najpozitivniji hrvatski političar
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drži Tomislav Karamarko koji je najnegativniji političar za 31,6 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 31,8%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 29 posto (prema 28,9% iz studenog). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 11,1%), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 5,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Sanader (3,4%), M. Bandić (2,0%), K. Grabar Kitarović (1,1%), M. Lovrić Merzel (0,9%), N. Vidošević (0,8%) i M. Kujundžić (0,7%).
CRO demoskop
Najnegativniji hrvatski političar
U posljednjem istraživanju, u izboru najvažnije teme/događaja mjeseca, vratili smo se na našu "normalnu" temu kao najčešći izbor mjeseca (a nakon dva mjeseca u kojima su bili neki drugi događaji i teme na vrhu izbora). Tako je gospodarska kriza najvažnija tema mjeseca za 21,8 posto hrvatskih građana/ki, a slijedi puštanje Milana Bandića uz jamčevinu od 15 milijuna kuna da se brani sa slobode (izbor od 17,5%) i prosvjed branitelja ispred Ministarstva (13,1%). %).
Značajniji je izbor za događaj/temu mjeseca zabilježila su četiri događaja s izborom između 5 i 10 posto: Kolona sjećanja na žrtve Vukovara (9,9%), Deklaracija Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta o slučaju Šešelj (9,3%), događaji u hrvatskom nogometu (7,8%), izborna kampanja za predsjednika RH (6,0%). Iznad 1 posto izbora za događaj mjeseca bilježe još četiri teme: premijer Milanović otkazao susret sa srbijanskim premijerom (3%), rasprave o proračunu za 2015. i rebalans ovogodišnjeg proračuna (1,7%), rasprave o pobačaju (1,6%) i pokretanje istrage USKOK-a protiv Božidara Kalmete (1,5%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.
Vlada RH u danima u kojima navršava tri godine od pobjede svoje koliacije u izborima uživa potporu 20,3 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 20%), dok vladinu politiku ne podržava 64,6 posto građana (prema 66,9 iz studenog) uz 15 posto neodlučnih.
CRO demoskop
Podrška politici Vlade RH
Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima lijeve koalicije (SDP 2,89; HNS 2,55; IDS 2,48; HSU 2,46), dok je najlošije prošla među biračima desnih stranaka (HSP 1,34; HDZ 1,55; HSP A. Starčević 1,65; Hrvatska zora 1,66).
CRO demoskop
Ocjena rada Vlade RH
Predsjednik republike je ocijenjen s 3,16 (najviša ocjena među glasačima SDP-a 4,2; najniža ocjena među biračima HSP AS 2,0).
CRO demoskop
Ocjena rada predsjednika Republike
Najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj je rad dobilo 2,1 (najviša ocjena među glasačima HNS-a s 2,75; najlošija ocjena među biračima HSP AS 1,5).
CRO demoskop
Ocjena rada Hrvatskog sabora
