Da se stavovi prema hrani oblikuju u utrobi dokazano je u studiji i za životinje i za ljude. Istraženim mehanizmom fetus ili malo dijete primaju informacije da je hrana sigurna i dostupna. Istim se putem u fetusa i beba razvijaju osnovne percepcije o kulturi iz kojeg fetus ili beba potječe, jer rana iskustva o vrstama hrane pružaju i temelje kulturalnih razlika. "Majčino mlijeko odražava kulturu u kojoj je dijete rođeno ili će se roditi", ističu znanstvenici. Do rezultata su znanstvenici došli promatranjem trudnica. U jednoj su skupini trudnice pile 300 mililitara soka od mrkve četiri dana u tjednu kroz tri tjedna posljednjeg tromjesečja trudnoće i ponovo tijekom prva dva mjeseca dojenja. U drugoj su skupini trudnice tijekom trudnoće pile vodu i sok od mrkve za dojenja, a u trećoj skupini trudnice su pile vodu i za vrijem trudnoće i tijekom razdoblja dojenja. Nakon rođenja djeteta, majke su morale na skali od 9 stupnjeva bilježiti sklonost njihove djece prema hrani. Rezultati su pokazali da su djeca posredno izlagana soku od mrkve češće jela i više uživala u hrani okusa mrkve, negoli djeca koja nisu bila izlagana. Navedena otkrića su prvi eksperimentalni dokazi da izloženost okusima, bilo u prenatalnom ili postnatalnom razdoblju, utječe na razinu prihvatljivosti i užitka djece u hrani sličnih okusa.