Još jutros ste klikom miša mogli doznati što posjeduje predsjednica ili premijer, no od podneva to je nemoguće. Imovinske kartice više nisu javne .

"Povjerenstvu se zabranjuje javna objava određenih osobnih podataka dužnosnika, kao i mogućnost da ti podaci budu dostupni putem interentskih tražilica. Uklanjanjem ovih podataka od građana su se sakrili upravo oni podaci koji im daju povoda da postavljaju vrlo očita i opravdana pitanja", kaže predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković.

Rješenje je donijela Agencija za zaštitu osobnih podataka. Kažu: objava podataka o bračnom stanju, broju djece, neto plaćama prije dužnosti ili bankama kod kojih su dizali kredite - prekomjerno su zadiranje u privatnost dužnosnika.

Zašto misli da će političari sada biti izvan kontrole, Orešković je objasnila je za RTL Danas. Je li broj slučajeva koje ste imali otkad je nanovo osnovano Povjerenstvo za sukob interesa razlog zbog kojeg se događa ovo s imovinskim karticama?

Ne, ne bi to tako trebalo promatrati. Riječ je samo o tome da je drugo nadležno tijelo, Agencija za zaštitu osobnih podataka, u onoj sferi za ono što je ona nadležna, a to je zaštita privatnosti građana, donijela jedno tumačenje smatrajući da je u pravu, a mi se s tim obraloženjem ne slažemo.

Vi ste rekli da će ovo bitno utjecati na vaš rad. Vama će kartice i podaci i dalje biti dostupni. Zašto bi to onda bilo nešto loše za vaš posao? Jasno je da će Povjerenstvo i dalje provoditi postupke iz svoje nadležnosti. Što se nas tiče, mi sve relevantne podatke imamo i razvijamo učinkoviti sustav kako bismo do podataka s kojima raspolažu druga državna tijela došli što jednostavnije i brže. Međutim, važno je reći da imovinske kartice ne služe samo Povjerenstvu. One služe građanima, a građani su ti koji po zakonu imaju pravo na određene informacije. Njima je to pravo ovakvom odlukom Agencije uskraćeno. Agencija u svom obrazloženju tumači kako ovo nije praksa u drugim zemljama EU. Je li to točno? Ne, ne mogu se s time složiti. Kao prvo, na razini EU postoje različita rješenja kada je u pitanju podnošenje izvješća o imovini i imovinskom stanju, tu se gotovo i ne može uspostaviti jednoobrazna praksa. Neke države su otišle i puno dalje nego što je to objava podataka u Hrvatskoj. Nema nijedne države članice na čiji se pravorijek i praksu u ovom slučaju Agencija može pozvati.

Zašto su uopće Povjerenstvu bitni podaci o recimo kreditu kojeg je neki dužnosnik podigao prije stupanja na dužnost, a Agenicja kaže da te podatke ne bi trebalo objaviti? Tu uopće nije stvar na Agenciji da kaže da li ih treba objaviti ili ne. Sam zakon je propisao da je čak javni podatak podatak o obvezama dužnosnika koji su postojali prije stupanja na dužnost. Agencija je osporila pravo Povjerenstva da odredi da je jedan od bitnih podataka naziv banke u kojoj je takav kredit podignut i rok otplate. Povjerenstvo smatra da su to itekako važni podaci zato što je riječ o kreditu kojeg će dužnosnik otplaćivati tijekom trajanja mandata. I vrlo često upravo o tome u kojoj je instituciji kredit podignut može doći do određenih sukoba interesa, a isto tako i do prijevremenih otplata po uvijetima koji bi građanima itekako trebali biti zanimljivi.