Još jutros ste klikom miša mogli doznati što posjeduje predsjednica ili premijer, no od podneva to je nemoguće. Imovinske kartice više nisu javne.
"Povjerenstvu se zabranjuje javna objava određenih osobnih podataka dužnosnika, kao i mogućnost da ti podaci budu dostupni putem interentskih tražilica. Uklanjanjem ovih podataka od građana su se sakrili upravo oni podaci koji im daju povoda da postavljaju vrlo očita i opravdana pitanja", kaže predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković.
Rješenje je donijela Agencija za zaštitu osobnih podataka. Kažu: objava podataka o bračnom stanju, broju djece, neto plaćama prije dužnosti ili bankama kod kojih su dizali kredite - prekomjerno su zadiranje u privatnost dužnosnika.
Zašto misli da će političari sada biti izvan kontrole, Orešković
je objasnila je za RTLDanas.
Je li broj slučajeva koje ste imali otkad je nanovo
osnovano Povjerenstvo za sukob interesa razlog zbog kojeg se
događa ovo s imovinskim karticama?
Ne, ne bi to tako trebalo promatrati. Riječ je samo o tome da je drugo nadležno tijelo, Agencija za zaštitu osobnih podataka, u onoj sferi za ono što je ona nadležna, a to je zaštita privatnosti građana, donijela jedno tumačenje smatrajući da je u pravu, a mi se s tim obraloženjem ne slažemo.
Vi ste rekli da će ovo bitno utjecati na vaš rad. Vama će
kartice i podaci i dalje biti dostupni. Zašto bi to onda bilo
nešto loše za vaš posao?
Jasno je da će Povjerenstvo i dalje provoditi postupke iz svoje
nadležnosti. Što se nas tiče, mi sve relevantne podatke imamo i
razvijamo učinkoviti sustav kako bismo do podataka s kojima
raspolažu druga državna tijela došli što jednostavnije i brže.
Međutim, važno je reći da imovinske kartice ne služe samo
Povjerenstvu. One služe građanima, a građani su ti koji po zakonu
imaju pravo na određene informacije. Njima je to pravo ovakvom
odlukom Agencije uskraćeno.
Agencija u svom obrazloženju tumači kako ovo nije praksa
u drugim zemljama EU. Je li to točno?
Ne, ne mogu se s time složiti. Kao prvo, na razini EU postoje
različita rješenja kada je u pitanju podnošenje izvješća o
imovini i imovinskom stanju, tu se gotovo i ne može uspostaviti
jednoobrazna praksa. Neke države su otišle i puno dalje nego što
je to objava podataka u Hrvatskoj. Nema nijedne države članice na
čiji se pravorijek i praksu u ovom slučaju Agencija može pozvati.
Zašto su uopće Povjerenstvu bitni podaci o recimo kreditu
kojeg je neki dužnosnik podigao prije stupanja na dužnost, a
Agenicja kaže da te podatke ne bi trebalo
objaviti?
Tu uopće nije stvar na Agenciji da kaže da li ih treba objaviti
ili ne. Sam zakon je propisao da je čak javni podatak podatak o
obvezama dužnosnika koji su postojali prije stupanja na dužnost.
Agencija je osporila pravo Povjerenstva da odredi da je jedan od
bitnih podataka naziv banke u kojoj je takav kredit podignut i
rok otplate. Povjerenstvo smatra da su to itekako važni podaci
zato što je riječ o kreditu kojeg će dužnosnik otplaćivati
tijekom trajanja mandata. I vrlo često upravo o tome u kojoj je
instituciji kredit podignut može doći do određenih sukoba
interesa, a isto tako i do prijevremenih otplata po uvijetima
koji bi građanima itekako trebali biti zanimljivi.
