Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem priopćio je nakon telefonske konferencije da nema osnove za bilo kakve pregovore prije sljedećih nekoliko dana.
"Dobili smo prijedloge od grčkih vlasti da dopunimo prijedloge institucija. U ovom trenutku samo smo primili na znanje te prijedloge. Glavna odluka je s obzirom na sadašnju političku situaciju, odbacivanje ranih prijedloga, referendum koji će se održati u nedjelju i preporuku grčke vlade da se glasa protiv, da ne vidimo osnove za daljnje pregovore u ovom trenutku.
Neće biti novih razgovora ovih dana, ni na razini euroskupini ni između grčkih vlasti i institucija. Jednostavno ćemo čekati ishod referenduma u nedjelju i uzeti u obzir ishod toga referenduma", rekao je Dijsselbloem.
"Euroskupina je jedinstvena u odluci da se čeka ishod referenduma prije bilo kakvih daljnjih razgovora", poručio je preko Twittera slovački ministar financija Peter Kažimir.
Dva Ciprasova pisma
Grčki premijer Aleksis Cipras poslao je u 24 sata dva pisma u kojima je zatražio novi zajam na dvije godine od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), trajnog fonda za pomoć zemljama eurozone u poteškoćama, zatim restrukturiranje duga prema Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF), privremenom fondu za spas eura te produljenje programa, koji je istekao u utorak u ponoć kako bi se premostilo razdoblje do sklapanja novog sporazuma o pomoći iz ESM.
ESM i EFSF su instrumenti koje je eurozona stvorila tijekom rješavanja dužničke krize. ESM će zamijeniti EFSF, ali još neko vrijeme oba fonda su aktivna.
Višemjesečni pregovori između Grčke i vjerovnika propali su proteklog vikenda kada je grčki premijer najavio referendum o posljednjoj ponudi vjerovnika i pri tom naglasio da će birače pozvati da glasuju protiv.
Cipras je zatražio pomoć od oko 30 milijardi eura u sljedeće dvije godine. Izrazio je spremnost da prihvati posljednju ponudu, uz određene preinake.
Međutim, Cipras je u srijedu popodne u izravnom televizijskom obraćanju grčkim građanima ustrajao na održavanju referenduma, ističući da će odbijanje ponude vjerovnika na glasovanju ojačati položaj Grčke u daljnjim pregovorima. Cipras ustrajava na tome da referendum nije glasovanje o ostanku ili izlasku iz eurozone, suprotno onome što tvrde u EU-u i ostalim zemljama članicama.
Još veće obveze prema vjerovnicima
Grčka do utorka u ponoć nije podmirila svoj dug prema MMF-u u visini 1,6 milijardi eura. Od MMF-a je zatražila da joj pomakne rok za otplatu, a njezin zahtjev trebali bi ubrzo razmatrati izvršni direktori MMF-a.
Grčku u predstojećem razdoblju čekaju još već obveze prema vjerovnicima. Do kraja ove godine mora vratiti MMF-u i Europskoj središnjoj banci 10,3 milijarde eura, a od toga preko sedam milijardi stiže na naplatu već ovaj mjesec i u kolovozu. Ukupno ove godine treba otplatiti 15 milijarda eura i ovo je financijski najteža godina sve do 2054.
Sljedeće godine, Grčkoj na naplatu stiže 6 milijarda eura, 2017. godine 7,5 milijarda, godinu dana poslije 3,5 milijarde, a 2019. godine 11 milijarda eura.
Riječ je o otplati pozajmica koje je dobila u dva programa spašavanja 2010. i 2012., u kojima je Grčkoj odobreno ukupno 240 milijardi eura.
Hina/Danas.hr
