Spominjanje konkretnih rokova za trajanje pregovora i datuma do kojeg bi Hrvatska mogla ostvariti ugovorni odnos s EU zasad spada u sferu pukog nagađanja, kazali su u srijedu za Hinu izvori pri Europskoj komisiji u Bruxellesu.
Ono što je zasad izvjesno je da će Europska komisija iduće srijede Vijeću ministara EU uputiti pozitivnu ocjenu studije o izvedivosti početka pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) te da se očekuje da će studija biti usvojena na lipanjskom zasjedanju Vijeća ministara.
Interna procedura EU dalje nalaže da Vijeće ministara Europskoj komisiji odobri mandat za izradu nacrta teksta sporazuma koji bi zatim bio dostavljen hrvatskoj strani za pripremu eventualnih protuprijedloga.
"Ono što je jedino realistično predvidjeti je da bi pregovori o SAA s Hrvatskom mogli početi prije kraja godine", kazao je izvor u Europskoj komisiji.
Hrvatski dužnosnici u više su navrata iskazali očekivanje kako bi s početkom jeseni pregovori mogli započeti, te da bi potpisivanje SAA moglo slijediti već do kraja prve polovice iduće godine.
"Trajanje pregovora nije moguće predviđati. Nekad se radi o mjesecima, a nekad čak i o godinama. U konkretnom hrvatskom slučaju treba najprije vidjeti koliko će za Hrvatsku biti prihvatljiv nacrt sporazuma koji predloži Europska komisija. Što stupanj suglasnosti bude veći, to će manje vremena biti potrebno za doradu pojedinih odredbi sporazuma", navode u Europskoj komisiji.
Zasad je EU pregovore o SAA, koji se odnosi na pet zemalja jugoistočne Europe donedavno svrstavanih u tzv. regionalni pristup (Hrvatska, BiH, SRJ, Makedonija, Albanija) pokrenula samo s Makedonijom.
"Pregovori sa svakom od zemalja imaju posebnu dinamiku. To znači da, primjerice, Hrvatska može prestići Makedoniju u brzini pregovora, no to i ne mora biti slučaj", kazao je izvor u Europskoj komisiji.
Upitan koja je sljedeća stepenica u ugovornim odnosima s EU nakon postizanja SAA, u EK ističu da je to zasad neriješeno pitanje. U tom smislu nemoguće je ocjenjivati najave hrvatske strane da bi Hrvatska već 2006. godine mogla biti spremna za članstvo u EU.
Neslužbeno se iz diplomatskih izvora pri EK moglo čuti da je realnije predviđanje da bi se punopravno članstvo Hrvatske u EU moglo dogoditi negdje između 2010. i 2015. godine jer u dinamici širenja EU važan čimbenik nije samo spremnost kandidata nego i uspješnost prilagodljivosti same EU na povećanje broja članica.
U prvom krugu zemalja za pristup EU su Slovenija, Poljska, Mađarska, Češka, Estonija i Cipar koje već imaju status pridruženog člana EU. Drugi krug čine Latvija, Litva, Malta, Rumunjska, Bugarska i Slovačka.
Picula najavio skoro otvaranje procesa pridruživanja EU
